Lana Hudeček
| Lana Hudeček | |
| Rođenje | Zagreb, 20. studenog 1960. |
|---|---|
| Poznat(a) po | purificiranju jezika |
| Zanimanje | lingvistkinja |
| Standardizacija infokutija | |
Lana Hudeček (Zagreb, 20. studenog 1960.), hrvatska lingvistkinja.
Biografija[uredi | uredi kod]
Lana Hudeček rođena je 20. studenog 1960. godine u Zagrebu. Osnovnu školu i XV. (Matematičku) gimnaziju završila je također u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je 1986. godine. Iste je godine počela raditi kao pripravnik u Zavodu za jezik Instituta za filologiju i folkloristiku. Doktorirala je s temom Izražavanje kategorije posvojnosti u hrvatskome jeziku do polovice 19. stoljeća. Zaposlena je u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje i u znanstvenom je zvanju znanstvenog savjetnika.
Područje je njezinog znanstvenog bavljenja u prvome redu suvremena jezična norma, terminologija te leksikologija i leksikografija. Autorica je mnogih radova s tih područja (podaci o radovima dostupni u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji na adresi bib.irb.hr/). U Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje voditeljica je znanstvenog projekta Hrvatski normativni jednosvezačni rječnik u čijoj izradi sudjeluje osam suradnika iz Instituta i mnogi vanjski suradnici. Suradnica je na projektu Hrvatsko strukovno nazivlje – projekt koordinacije (STRUNA) koji se ostvaruje u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje i autorica (s Milicom Mihaljević) Hrvatskog terminološkog priručnika. U okviru tog projekta aktivno surađuje na uređivanju stručnog nazivlja brojnih struka. Sudjelovala je na mnogim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima, okruglim stolovima, stručnim tribinama i u radijskim emisijama, članica je uredničkoga vijeća Rasprava Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, uredništva poljskog časopisa Media i społeczeństwo, komisije za državno natjecanje iz hrvatskog jezika, savjetnica za državnu maturu iz hrvatskog jezika.
Jedan je od autora i izvršnih urednika velikog Hrvatskog jezičnog savjetnika te jedan od obrađivača Rječnika hrvatskog kajkavskog književnog jezika.
Niz godina (od 2003. godine) predavačica je na Hrvatskim studijima gdje studentima komunikologije drži kolegije Jezično-stilske vježbe. Studentima kroatistike na Filozofskome fakultetu u Zagrebu predavala je izborni kolegij Sintaksa i norma u školskoj godini 2007./2008. i 2011./2012. te izborni kolegij Izricanje posvojnosti u hrvatskome standardnome jeziku u školskoj godini 2009./2010., a svojim predavanjima sudjelovala je i na doktorskom studiju lingvistike u Zagrebu. Predavanjima sudjeluje i na doktorskom studiju Medicinske informatike na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Od 2007. godine nositelj je jezičnih kolegija na Visokoj novinarskoj školi.
Članica je povjerenstva Nagrade Dr. Ivan Šreter za izbor najbolje riječi.
Članica je Upravnog vijeća Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.[1]
Bibliografija[uredi | uredi kod]
Autorica je knjiga:
Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku (s Anđelom Frančić i Milicom Mihaljević) o kojoj se u zaključku kritičkog prikaza konstatira: „Njihova knjiga je još jedno uputstvo za jezičnu (auto)cenzuru, još jedna stilizacija nacionalističke ideologije hrvatskih jezičnih aktivista.“[2] Nadalje, autorica je knjiga Izricanje posvojnosti u hrvatskome jeziku do polovice 19. stoljeća, Jezik medija (s Milicom Mihaljević), Hrvatski terminološki priručnik (s Milicom Mihaljević), Jezični savjeti (s Milicom Mihaljević i Lukom Vukojevićem) te Jezični savjetnik Coca-Cole HBC Hrvatska (s Majom Matković i Igorom Ćutukom).[3] Autorica je udžbenika iz hrvatskog jezika za 4. razred gimnazije te nekoliko priručnika za učenike i nastavnike (npr. Hrvatski na maturi). Autorica je šezdesetak znanstvenih radova.
Recepcija[uredi | uredi kod]
Savjetodavne knjige kojima je suautorica Lana Hudeček nailaze u Hrvatskoj na kritiku. Zamjera im se
da je funkcija tih knjiga usađivanje jezičnog nacionalizma, pogotovo u nove generacije studenata, razvijanje mržnje prema drugim nacijama, i razvijanje poslušnosti u obliku bespogovornog prihvaćanja zahtjeva za mijenjanjem jezika, koji autori savjetnika ni ne pokušavaju znanstveno obrazložiti. Te knjige navodno savjetuju, a ustvari naređuju predstavljajući svoje kreacije kao »općeobvezatni standard«, dok uobičajenu upotrebu predstavljaju kao pogrešku.[2]
– isječak iz opširnog prikaza
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ http://ihjj.hr/page/ustroj-instituta/6/ Arhivirano 2014-12-24 na Wayback Machine-u (pristupljeno 2. kolovoza 2014.)
- ↑ 2,0 2,1 Kordić, Snježana (svibanj-lipanj 2006). „Upute jezičnim cenzorima: prikaz knjige Anđele Frančić, Lane Hudeček i Milice Mihaljević, Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku”. Zagreb: Književna republika 4 (5-6). str. 194–208. ISSN 1334-1057. CROSBI 429743. S2CID 194727989. (NSK). Pristupljeno 20. srpnja 2022.
- ↑ Jezični priručnik Coca-Cole HBC Hrvatska