Kutná Hora

Izvor: Wikipedia
Kutná Hora
Kutná Hora, pogled s crkve Svete Barbare
Kutná Hora, pogled s crkve Svete Barbare
Zastava Kutne Hore
Zastava
Grb Kutne Hore
Grb
Koordinate: 49°57′N 15°16′E / 49.95, 15.267
Država  Češka Republika
Samoupravna pokrajina Flag of Central Bohemian Region.svg Središnja Češka
Osnivanje 12. stoljeće
Vlast
 - Gradonačelnik Ivo Šalátek
Površina
 - Ukupna 33 km2
Visina 254 m
Stanovništvo (2. siječnja 2009.)
 - Grad 21.604 (2009.)
 - Gustoća 655 stanovnika/km2
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 284 01
Pozivni broj +420 327
Službena stranica kutnahora.cz
Karta
Položaj Kutne Hore u Češkoj

Položaj Kutne Hore u Češkoj

Kutná Hora (srednjovjekovni češki: Hory Kutné; njemački: Kuttenberg) je grad na rijeci Vrchlice u Češkoj, u pokrajini Središnjoj Češkoj, oko 50-ak km istočno od Praga.

Povijesni centar grada, uključujući i gotičku crkvu Svete Barbare, zaštitnice rudara, nalazi se na popisu UNESCO-ve Svjetske baštine.

Povijest[uredi - уреди]

Kutná Hora nastala je 1142. godine osnivanjem prvog cistercitskog samostana u Češkoj, Kloster Sedlitz, koji su osnovali cisterciti iz carske opatije Waldsassenu. Do 1260. godine, uz samostan, doselili su se njemački rudari i osnovali rudarsko naselje Kuttenberg, koje je navodno dobilo ime po opatskim "kutama". U srednjem vijeku bila je jedan od najvećih rudnika srebra u Europi i nakon što je Vjenceslav II. donjeo kraljevski rudarski zakon grad je uvelike gospodarski ojačao[1]. Do 16. stoljeća se gospodarski, kulturno i politički čak nadmetao s Pragom[2]. U Kutnoj Hori je kovan srebrnjak praški groš (Prague groschen), sve do 1547. godine. God. 1409., Vjenceslav IV. je obznanio "Dekret iz Kutne Hore" kojim su na sveučilištu u Pragu Česima dana tri glasa, a drugim trima narodima samo po jedan. Tijekom husitskih ratova 1420. godine, car Žigmund Luksemburški je bezuspješno napadao taborite u gradu koji je držao Jan Žižka. Nakon privremenog primirja, carska vojska ga je zapalila 1422. godine kako ne bi opet pripao taboritima. No, Jan Žiška ga je ponovno obnovio i nastupilo je novo zlatno doba Kutne Hore.

God. 1526., zajedno s ostatkom Češke, Kutná Hora je pripala austrijskim Habsburgovcima. Ubrzo je 1546. godine rudnik srebra nesretno poplavljen, a u pobuni protiv Ferdinanda I. Česi su izgubili sve privilegije, a sudbinu grada su dotukle strahote Tridesetogodišnjeg rata i opetovane epidemije kuge. Nakon rata bezuspješno se pokušalo obnoviti rudnike i grad je nakon požara 1770. bio skoro potpuno napušten.

God. 1806. postao je dijelom Austrijskog Carstva, a 1866. Austro-Ugarskog Carstva. Nakon Prvog svjetskog rata pripao je novoosnovanoj Čehoslovačkoj Republici, a Nacistička Njemačka ga je od 1939. do 1945. uklopila u Češki protektorat. Od 1945. bio je dijelom komunističke Čehoslovačke, sve do 1993. godine i mirnog razjedinjenja Češke i Slovačke.

Danas je Kutná Hora industrijski grad, kojem pogoduje dobra prometna povezanost i blizina glavnog grada.

Znamenitosti[uredi - уреди]

Povijesno središte grada s Gospinom katedralom u Sedlecu
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
KUTNA HORA (js) 11.jpg
Češka Republika
Registriran: 1995. (19. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iv
Ugroženost: ne
Referenca: UNESCO

Povijesno središte grada, uključujući i Gospinu katedralu u susjednom naselju Sedlecu, danas predgrađu Kutne Hore, nalazi se na popisu UNESCO-ve Svjetske baštine:

  • Crkva Svete Barbare (Kostel Svaté Barbory), zaštitnice rudara, je gotička petobrodna crkva, započeta 1388. godine.
  • Gotička Crkva sv. Jakova (Kostel sv. Jakuba) ima 86 metara visok toranj.
  • Barokna Crkva sv. Ivana Nepomuka (Kostel sv. Jana Nepomuckého)
  • Crkva konvikta sv. Ursule (Kostel Kláštera Voršilek)
  • Barokno Jezuitsko učilište (Jezuitská kolej)
  • Talijanski dvor (Vlašský dvůr) je bivša kraljevska rezidencija i kovačnica novca s kraja 13. stoljeća.
  • Marijanski stup (Morový sloup)
  • Gotička Gospina katedrala (Chrám Nanebevzetí Pany Marie) i slavna Kosturnica (Kostnice Sedlec) se nalaze u susjednom Sedlecu. Kosturnica u Sedlecu je katolička kapela Crkve Svih Svetih (Hřbitovní kostel Všech Svatých) koja sadrži kosti između 40.000 do 70.000 pokojnika, od kojih su mnoge kosti dijelom dekoracija i namještaja kapele.
Kamena gotička fontana

15 km istočno od Kutne Hore nalazi se rezervat prirode Žehušice u kojemu žive bijeli jeleni.

Izvori[uredi - уреди]

Vanjske poveznice[uredi - уреди]

Ostali projekti[uredi - уреди]

Commons-logo.svg U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Kutná Hora