Koridor 5C

Izvor: Wikipedia

Koridor 5C, transevropska prometnica koja će najkraće i najbrže povezati sjever Evrope (Baltik) s njezinim jugom (Jadranom, odnosno Mediteranom).

Za Hrvatsku je ta prometnica značajna jer se na mreži evropskih cesta ucrtava kroz dionicu Budimpešta - Osijek - Sarajevo - Ploče. Dionica koja prolazi Slavonijom buduća je autocesta A5.

Autocesta A5[uredi - уреди]

Gradnja te autoceste počela je u septembru 2005. godine gradnjom nadvožnjaka preko željezničke pruge Zagreb - Vinkovci. Radovi su podijeljeni prema sljedećim dionicama:

Na te dvije dionice radovi su u toku i planirano je da se završe do kraja 2007. godine. Ostale dionice (sa sjeverne strane):

te s južne strane

  • Sredanci - državna granica BiH

planiraju se završiti do 2008. godine. Ukupna dužina autoceste u Slavoniji i Baranji, odnosno Osječko-baranjskoj i Brodsko-posavskoj županiji je 90 od ukupnih 110 hrvatskih kilometara.

Na dionici Đakovo - Sredanci bit će 10 objekata u trasi autoceste i 10 nadvožnjaka preko autoceste, dok dionica Osijek - Đakovo ima dva čvorišta, dva prateća uslužna objekta, 9 objekata u trasi autoceste i 16 nadvožnjaka preko autoceste. Gradnja je počela u decembru 2006. godine gradnjom vijadukta u trasi autoceste (Jošava, Topoline i Hrastinka).

Autocesta Beli Manastir - Sredanci[uredi - уреди]

U toku je priprema projektne dokumentacije za gradnju obilaznice oko Belog Manastira kao dionice ovog koridora. Tu će ujedno biti i prva petlja u Hrvatskoj, dok se druga petlja u Baranji planira u visini Čeminca, što je ujedno tačka najbližeg približavanja zaštićenom pojasu Kopačkog rita.

Novi most preko Drave planiran je na potezu između Josipovca i Petrijevaca. Uz čvorište koje se kod Sredanaca susreće s autocestom A3, te mosta preko Save kod graničnog prijelaza s BiH, taj most preko Drave predstavlja najzahtjevniju dionicu buduće autoceste A5.

Ukupna vrijednost navedenih radova je viša od tri milijarde kuna.

Uz naziv A5, dio koridora 5C kroz Baranju i Slavoniju, zvaće se i Autocesta Beli Manastir - Svilaj.

Izvori[uredi - уреди]

  • D. Kuštro: "Most preko Drave - najzahtjevnija dionica", Nedjeljni Glas Slavonije, ..., 195, 4 - Osijek, 11. III. 2007.