Ivan Milas
| Ivan Milas | |
|---|---|
Čuvar državnog pečata Republike Hrvatske
| |
| Mandat 6. lipnja 1995. – 1. veljače 2000. | |
| Prethodnik | položaj osnovan |
| Nasljednik | nije određen (više) |
| Rođenje | 18. listopada 1939. Zmijavci |
| Smrt | 29. srpnja 2011. Zmijavci |
| Politička stranka | Hrvatska demokratska zajednica |
| Zanimanje | pravnik |
Ivan Milas (Zmijavci, 18. listopada 1939. - Zmijavci, 29. srpnja 2011.) bio je hrvatski političar, poznat kao jedan od najistaknutijih članova HDZ 1990-ih.
Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu, te postao predsjednik Saveza pravnika u privredi Hrvatske 1970. i direktor kadrovskih poslova u mesnom koncernu Sljeme. Zbog bliskosti Marku Veselicu i sudjelovanju u Hrvatskom proljeću su ga jugoslavenske vlasti 1972. uhapsile i optužile za "kontrarevolucionarnu djelatnost". Pušten je da se brani sa slobode, a što je iskoristio i pobjegao u Austriju, zatrazivši i dobivši poolitički azil. U odsutnosti je bio osuđen na 2,5 godine zatvora.
U emigraciji je ostao sve do veljače 1990. kada je, zajedno sa grupom političkih emigranata došao u Zagreb na Prvi opći sabor HDZ, na kome je izabran u člana Središnjeg odbora. Na prvim višestranačkim izborima je izabran u Hrvatski sabor, gdje će ostati sve do 2003. godine. U to vrijeme je postao jedan od bliskih suradnika predsjednika Franje Tuđmana. U ratnoj Vladi demokratskog jedinstva je od 1991. do 1992. služio kao ministar obrane, a od travnja 1993. do 1998. bio i predsjednik Kluba zastupnika u oba doma Hrvatskog sabora. Godine 1995. ga je Tuđman imenovao Čuvarom državnog pečata, funkcijom koju je jedini obnašao u njenoj povijesti, i koju su kritičari često nazivali "operetnom".
Sam Milas je izazvao velike kontroverze svojom izjavom da "mozak na Zapadu ništa ne vrijedi, odnosno da jedno kilo mozga vrijedi dvije narke", a što se u liberalnim i lijevim krugovima često tumačilo kao prijezir prema hrvatskoj inteligenciji i odraz primitivizma karakterističan za HDZ i njegovo biračko tijelo. Milas, koji je od 1996. do 2000. također bio član Savjeta Hrvatske narodne banke, se sa druge strane u drugoj polovici 1990-ih žestoko, ali bez uspjeha protivio projektu privatizacije ključnih javnih poduzeća na kome su inzistirali njegovi stranački drugovi, a što je uključivalo kako Hrvatski telekom tako i Privednu banku Zagreb.
Nakon izbora 2003. se povukao iz politike.
Izvori[uredi | uredi kod]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]
Hrvatski sabor - Ivan Milas Arhivirano 2010-08-05 na Wayback Machine-u