Festival narodne muzike Ilidža

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Festival narodne muzike Ilidža jeste najstariji živući i prvi folk (narodni) muzički festival u bivšoj Jugoslaviji.[1][2][3][4] Održava se svake godine na Ilidži (Sarajevo, Bosna i Hercegovina). Festival je uspostavljen 1964. godine, a osnivač je asocijacija bosanskohercegovačkih muzičara;[5] održava se u julu i traje četiri dana. Događaj ugošćuje savremene i tradicionalne umjetnike u žanrovima koji se vode pod folk/narodno, uključujući sevdalinku, starogradsku muziku, savremeni folk, novokomponovanu muziku, makedonski folk, turbo-folk i harmonikašku muziku.[6] Tradicionalno je bio primarni događaj za takmičenje narodnih izvođača u Jugoslaviji,[7] a dvije velike jugoslovenske izdavačke kuće Jugoton i PGP-RTS izdaju LP uživo izdanja festivala od svake godine.[1] Brojni priznati folk pjevači iz bivše Jugoslavije primljeni su u izdavačke kuće ili su stekli veću medijsku pažnju nakon učešća na festivalu. Srpska turbo-folk pjevačica Ceca Ražnatović je učestvovala na izdanju 1988, kao 15-godišnjakinja; pobijedila je na takmičenju singlom Cvetak zanovetak,[8] a Hanka Paldum je postala članica Diskotona nakon pobjede na takmičenju za novog izvođača 1974. godine.[9]

Istorija[uredi | uredi kod]

Sarajevo je bilo tradicionalno čvorište za narodnu muziku u bivšoj Jugoslaviji, uz brojne muzičare iz ostalih dijelova države koji su dolazili u grad u nadi da će biti otkriveni i u potrazi za umjetničkom inspiracijom. Gradska vibrantna scena i muzičke dvorane, što je obuhvatalo muzičke klubove sa muzikom uživo, barove i kafane, privlačili su interpretatore tradicionalne bosanske sevdalinke i romske muzike, kao i savremene folk pjevače i muzičare današnjice. Godine 1963, asocijacija bosanskohercegovačkih muzičara organizovala je Sastanak izvođača i pjevača narodne muzike ’63,[10] što je bila preteča festivala i održana je u sarajevskom predgrađu Ilidža.[11]

Godinu dana poslije, festival je osnovan pod radnim naslovom Festival narodnih pjesama i igara Ilidža. Prvo izdanje je momentalno dobilo odobravanje svih velikih izdavačkih kuća, a učestvovali su Safet Isović, Beba Selimović, Zaim Imamović i Silvana Armenulić. Festival je brzo narastao i 1969. godine LP nastupa uživo postao je platinasti jer je prodato 1.700.000 primeraka.[12] Izdanje 1970. bilo je prvo sa više od 700 aplikanata i rebrendirano je u Festival jugoslovenske pjesme Ilidža.[13]

Početkom opsade Sarajeva i rata u BiH, Ilidža je postala dio teritorije koju su kontrolisali Srbi i festival je prestao da se održava. Nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995, predgrađe je reintegrisano u Sarajevo. Festival je ponovo uspostavljen 1998. pod pokroviteljstvom Opštine Ilidža[14] i Kantona Sarajevo. Od 2013. godine festival se održava u saradnji sa Hajat TV-om.[4] Godine 2014, proslavio je 50. godišnjicu.[15] Nedavni organizatori su bili Fabrice Lamproie, Muzička akademija u Sarajevu [bs] i švajcarska fondacija Pro Helvetia [de].

Među umjetnicima koji su, revijalno te/ili takmičarski, nastupali na festivalu — su:

Počasni predsjednik festivala je Senaid Memić (bivši načelnik Opštine Ilidža). Medijski partneri su BHRT, NTV Hajat, Pink BH, DM Sat, Radio M i dr., a generalni partner BH telekom (2012).

Format[uredi | uredi kod]

Festival ima četiri programa takmičenja:[16]

  • Čuvari tradicije — dizajniran za predstavljanje tradicionalnih balkanskih folk muzičkih žanrova kao što su sevdalinka i starogradska muzika
  • Prva harmonika — program takmičenja za folk harmonikaše
  • Takmičarska noć narodne muzike — Program takmičenja za nove izvođače i talente koji nisu ni u jednoj izdavačkoj kući
  • Velikani narodne muzike — zaštitni znak festivala u kojem pjevaju najveća imena balkanske narodne muzike

Na izdanju festivala 2012. godine, revijalni dio je bio nazvan Sva ljepota ilidžanskih festivala (Sve ljepote ilidžanskih festivala); etablirani bh. narodni pjevači izveli su 26 pjesama.

Pobjednici takmičarskog dijela[uredi | uredi kod]

Pobjednička pjesma 2012. godine bila je Bosno, zemljo od meraka, u izvođenju Edisa Brkanića.[17]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 „Kulturno blago svih Bosanaca i Hercegovaca”. vipromo.ba. Arhivirano iz originala na datum 4. 5. 2018. 
  2. „Najpoznatiji među festivalima narodne muzike u regionu”. faktor.ba. 
  3. „Otvoren konkurs za Festival narodne muzike “Ilidža 2018.””. coolstyle.ba. Arhivirano iz originala na datum 4. 5. 2018. 
  4. 4,0 4,1 „POČELE PRIPREME ZA ‘ILIDŽA 2020’: PRVI RADNI SASTANAK OPĆINE ILIDŽA I HAYAT TV-A”. hayat.ba. 
  5. „AIS kao partner Festivala narodne muzike Ilidža 2017.”. aisbih.org. Arhivirano iz originala na datum 2020-02-24. Pristupljeno 2021-11-03. 
  6. „Raspisan konkurs za Festival narodne muzike Ilidža 2018”. bosnjaci.net. 
  7. „Festival narodne muzike Ilidža 2017 opravdao očekivanja”. svetplus.com. 
  8. „Kako je Ceca stigla na Ilidžu”. eskluziva.ba. 
  9. „Festival narodne muzike Ilidža”. opcinailidza.ba. 
  10. „Otvoren Festival Ilidža: Prva večer posvećena čuvarima tradicije”. oslobodjenje.ba. 
  11. „Ilidža '66”. starigramofon.com. 
  12. „Sve je spremno za ilidžanski festival”. faktor.ba. 
  13. „Podsjećanje na prošlost i tradiciju Festivala narodne muzike Ilidža”. blogspot.ba. 
  14. „Pripreme za festival narodne muzike Ilidža”. opcinailidza.ba. 
  15. „U novembru Festival narodne muzike “Ilidža 2013””. novovrijeme.ba. Arhivirano iz originala na datum 31. 10. 2013. 
  16. „Sve je spremno za Festivala narodne muzike Ilidža”. hayat.ba. Arhivirano iz originala na datum 16. 1. 2019. 
  17. „Završen Festival narodne muzike „Ilidža 2012“ Edis Brkanić pobijedio sa pjesmom „Bosno zemljo od meraka“”. BalkaniYUm tv. 26. 8. 2012. Pristupljeno 19. 9. 2021. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]