Eremitorij
| Eremitorij ἔρημος | |
|---|---|
 | |
Eremitorij (od grčkog: ἔρημος érēmos, latinski: eremus=pustinja) ili pustinja, isposnica je teško dostupno mjesto u kom živi pustinjak (ili više njih) zbog vjerskih razloga.[1]
Dakle eremitorij je prebivalište pustinjaka, kao što je planinska koliba ili manastir ili jednostavno izolirana kuća.[1] Ili kako sami vjernici kažu, to je mala pustinjačka kućica, mjesto u kom se u tišini i samoći boravi, moli i radi.[2]
Historija[uredi | uredi kod]
Već od ranog kršćanstva bilo je pustinjaka, zanesenih vjernika koji su se htjeli potpuno predati (i sjediniti) sa Bogom pa su odabrali život u potpunoj samoći (monah), tako su nastale prve zajednice pustinjaka - cenobiti, što je dovelo i do stvaranja prvih monašnih zajednica i prvih manastira. Ispočetka su živjeli po prirodnim spiljama uz koje bi podignuli pokoju kapelu ili neku pomoćnu građevinu. Kako je vremenom pravih prirodnih spilja bilo premalo, počeli su graditi skromne kuće - eremitorije u kojima su živjeli i kontemplirali.
Osnivač kamaldolijanskog reda Romuald je početkom 11. vijeka osnovao je dva eremitorija; Camaldoli u Provinciji Arezzo i Fonte Avellana u Provinciji Pesaro e Urbino.[3]
U Eremitoriju Camaldoli koji je osnovan oko 1012. u brdima Apenina, ispočetka je živjelo pet pustinjaka, oni su se nešto kasnije oko 1085. preselili malo dalje i tu podigli skromni samostan. Ispočetka su živjeli po benediktinskim pravilima, da bi ih kasnije modificirali i uskladili sa svojim pustinjačkim načinom života. Tako je nastala nova kongregacija - Kamaldolijanci, čiji je rad odobrio papa Paskal II 1113.[3]
Eremitoriji po južnoslavenskim zemljama[uredi | uredi kod]
Po dalmatinskim otocima Braču, Šolti i Čiovu podignuti su najveći eremitoriji nakon provale Osmanlija tokom 15. i 16. vijeka.
U Makedoniji je poznati eremitorij Prohora Pčinjskog sa početka 11. vijeka u selu Staro Nagoričane.
U Srbiji je najpoznatija isposnica ona Svetog Save pored Manastira Sopoćani, to su zapravo dvije Donja i Gornja Isposnica, podignute tokom 12. vijeka.[4]
Povezano[uredi | uredi kod]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 „Hermitage” (engleski). Merriam Webster. Pristupljeno 09. 01. 2018.
- ↑ „Naš prvi eremitorij” (hrvatski). Karmel Božjeg milosrđa. Pristupljeno 09. 01. 2018.
- ↑ 3,0 3,1 „Eremo” (talijanski). Treccani. Pristupljeno 09. 01. 2018.
- ↑ „Isposnica Svetog Save” (srpski). Zadužbine Nemanjića. Pristupljeno 09. 01. 2018.
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- Isposnica Svetog Save (sh)
- Naš prvi eremitorij (sh)