Dinastija Zagaj

Izvor: Wikipedia

Dinastija Zagaj vladala je Etiopijom od 1137 do 1270, kad je Jekuno Amlak pobijedio i ubio posljednjeg kralja Dinastije Zagaj u bitci. Za ime se drži da potječe iz fraze na jeziku geez Ze-Agaj koja znači od Agaja pri tom se misli na narod Agaj. Najpoznatiji vladar ove kraljevske kuće bio je Gebre Meskel - Lalibela, poznat po izgradnji brojnih uklesanih kamenih crkava u Lalibeli.

Po Davidu Buxtonu, teritorij koji su kontrolirali vladari Dinastije Zagaj, vjerojatno je uključivao dobar dio Etiopski visoravni; današnju Eritreju, cijeli Tigraj potom južne pokrajine Vag, Lasta i Damot (Volo) i zapadne teritorije oko Jezera Tana (Bedžemder). [1] Za razliku od prakse kasnijih etiopskih vladara, izgleda da je vladarska titula prelazila na najstarijeg brata, a ne na sina (to je mišljenje suvremenog istraživača etiopske povijesti Tadese Tamrata). To je bilo u skladu s običajima naroda Agaj o nasljeđivanju.

Historija[uredi - уреди]

Negdje oko 960, judejska kraljica Gudit uništila je i posljednje ostatke nekoć moćnog Kraljevstva Aksum, i tako uzrokovala pomicanje etiopske svjetovne moći na jug, na Etiopsku visoravan. Ona je izgleda vladala oko 40 godina, te je nakon toga prenijela vlast na svoje nasljednike. Prema drugoj etiopskoj legendi, posljednji vladar njezine dinastije bio je svrgnut od strane Mara Takla Hajmanota 1137 On se oženio sa kćerkom posljednjeg kralja Kraljevstva Aksum - Dil Na'od na taj način je Etiopija dospjela pod vlast Dinastije Zagaj i pleme Agaj.

Razdoblje vladavine dinastije Zagaj je još i danas još obavijeno velom tajnovitosti, čak se nezna pouzdano ni broj njihovih vladara. Neki izvori (poput Pariške kronike, i spisa Bruce, 88, 91, 93) govore o jedanaest kraljeva koji su vladali 354 godina. Drugi pak izvori, poput portugalskih misionara iz 16. vijeka; Pedro Páeza i Manuela de Almeide tvrde da su u Aksumu vidjeli liste u kojima se navode imena samo pet vladara koji su vladali 143 godina. [2] S treće strane moderni istraživači etiopske historije poput Paul B. Henzea tvrde da postoji jedna lista sa imenima 16 vladara. [3]

Isto tako velom tajne obavijen je dolazak Salomonske dinastije sa kraljem Jekuno Amlakom na vlast, kao i ime posljednjeg vladara Dinastije Zagaj. Naime ime posljednjeg kralja Dinastije Zagaj ostalo je izgubljeno, u etiopskoj usmenoj predaji spominje se kao Za-Imaknun (ali je jasno da se radi o pseudonim u koji znači nepoznat, skriveni).

Suvremeni istraživač etiopske historije Tadese Tamrat, drži da je posljednji vladar Dinastije Zagvaj bio Jetbarak. [4]

Izvori[uredi - уреди]

  1. David Buxon, The Abyssinians (New York: Praeger, 1970), str. 44
  2. G.W.B. Huntingford, [http://www.jstor.org/stable/611706 "'The Wealth of Kings' and the End of the Zāguē Dynasty", Bulletin of the School of Oriental and African Studies], 28 (1965), str. 8
  3. Henze, Layers of Time (New York: Palgave, 2000), str. 50 n.19
  4. G.W.B. Huntingford, "'The Wealth of Kings'", str. 2

Vanjske veze[uredi - уреди]