Decemviri

Izvor: Wikipedia
Drevni Rim
Roman SPQR banner.svg

Članak je dio serije:
Politika i uprava
Drevnog Rima


Periodi
Rimsko Kraljevstvo
753. pne.510. pne.

Rimska Republika
510. pne.27. pne.
Rimsko Carstvo
27. pne.476. n.e./1453

Principat
Zapadno Carstvo

Dominat
Istočno Carstvo

Redovni magistrati

Konzul
Pretor
Kvestor
Promagistrat

Edil
Tribun
Cenzor
Guverner

Izvanredni magistrati

Diktator
Magister Equitum
Konzularni tribun

Rex
Triumviri
Decemviri

Titule
Imperator

Legatus
Dux
Officium
Praefectus
Vicarius
Vigintisexviri
Lictor

Magister Militum
Imperator
Princeps senatus
Pontifex Maximus
Augustus
Caesar
Tetrarh

Institucije i pravo
Rimski Ustav

Rimski Senat
Cursus honorum
Rimske skupštine
Kolegijalnost

Rimsko pravo
Rimsko državljanstvo
Auctoritas
Imperium


Druge države
pogledaj  razgovor  uredi

Decemviri (jednina decemvir) je latinski izraz koji znači "deset ljudi" i označava desetočlanu komisiju Rimske Republike (isto kao što Triumviri označavaju tročlanu komisiju). Postojale su različite vrste decemvirata - za donošenje zakona s konzularnim imperiumom (legibus scribundis consulari imperio), presuđivanje u sporovima (stlitibus iudicandis), prinošenje žrtava (sacris faciundis) i raspodjelu javne zemlje (agris dandis adsignandis).

Decemviri Legibus Scribundis Consulari Imperio[uredi - уреди]

Godine 452. pne. rimski plebejci i patriciji su se, suočeni sa stalnim međusobnim borbama, dogovorili da izaberu komisiju deset ljudi kojima će biti povjereno pisanje rimskog zakonika koji je trebao regulirati sva važna pitanja u Republici te tako spriječiti sve sporove. Kako bi imali potpunu slobodu djelovanja, svi drugi javni funkcionari su suspendirani, a na odluke decemvira nije bilo prava žalb. Prva desetorica decemvira - od kojih su svi bili patriciji - je na dužnost stupila godine 451. pne., a vodili su ih Apije Klaudije Kras i Tit Genucije Augurin, izabrani za konzule te godine. Svaki decemvir je državom upravljao jedan dan, te imao pravo na liktore koji su ispred njega nosili fasces. Prva decemvirska komisija je doživjela veliki uspjeh - donijeli su zakonik od deset dijelova koji su predloženi Comitiai Centuriati i usvojeni.

Uspjeh Decemvirata je doveo do toga da se sljedeće, godine 450. pne. imenuje novi decemvirat, na čije čelo je, kao jedini član iz prethodnog sastava, ponovno stao Apije Klaudije. Ovaj decemvirat je donio još dvije zbirke zakona, dovršivši tako Zakon Dvanaest tablica (Lex Duodecim Tabularum), osnovu budućegh rimskog ustava. Međutim, ovaj decemvirat se sve više ponašao tiranski; svaki decemvir je umjesto jednog u pratnji imao dvanaest liktora - što su u uobičajenim okolnostima mogli koristiti jedino konzuli - te fasces nosili unutar zidiona Rima (pomerium), što je bila ovlast rezevirana jedino za diktatore.

Kada je mandat Decemvirata istekao, decemviri su se jednostavno odbili povući s položaja, odnosno dozvoliti da se održe redovni izbori za redovne organe vlasti. Tiranska vlast decemvira je ogorčila Rimljane, a pogotovo odluka Apija Klaudija prema kojoj je mlada plebejka po imenu Verginija morala postati robinjom i prostitutkom, a što je njenog oca natjeralo da je ubije. Skandal je izazvao oružani ustanak protiv Decemvirata; decemviri su godine 449. pne. bili prisiljeni podnijeti ostavke a njihova mjesta preuzeti redovni magistrati (magistratus ordinarii).

Decemviri Legibus Scribundis Consulari Imperio (451. pne.):

Decemviri Legibus Scribundis Consulari Imperio (450 – 449. pne.):

  • Appius Claudius Decemvir;
  • Marcus Cornelius Maluginensis;
  • Marcus Sergius Esquilinus;
  • Lucius Minucius Esquilinus Augurinus;
  • Quintus Fabius Vibulanus;
  • Quintus Poetelius Libo Visolus;
  • Titus Antonius Merenda;
  • Caeso Duillius Longus;
  • Spurius Oppius Cornicen; i
  • Manius Rabuleius