Imperium

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Drevni Rim

Članak je dio serije:
Politika i uprava
Drevnog Rima


Periodi
Rimsko Kraljevstvo
753. pne.510. pne.

Rimska Republika
510. pne.27. pne.
Rimsko Carstvo
27. pne.476. n.e./1453

Principat
Zapadno Carstvo

Dominat
Istočno Carstvo

Redovni magistrati

Konzul
Pretor
Kvestor
Promagistrat

Edil
Tribun
Cenzor
Guverner

Izvanredni magistrati

Diktator
Magister Equitum
Konzularni tribun

Rex
Triumviri
Decemviri

Titule
Imperator

Legatus
Dux
Officium
Praefectus
Vicarius
Vigintisexviri
Lictor

Magister Militum
Imperator
Princeps senatus
Pontifex Maximus
Augustus
Caesar
Tetrarh

Institucije i pravo
Rimski Ustav

Rimski Senat
Cursus honorum
Rimske skupštine
Kolegijalnost

Rimsko pravo
Rimsko državljanstvo
Auctoritas
Imperium


Druge države
pogledaj  razgovor  uredi

Imperium je latinska riječ koja se grubo može prevesti kao "vlast", a pod kojim se obično podrazumijevaju nečije ovlasti, prije svega u smislu teritorijalne nadležnosti. U Drevnom Rimu je predstavljao koncept različit od auctoritasa, temeljenom na osobnom prestižu, odnosno potestasa koji se vezivao za ovlasti rimskih magistrata. Prije svega se koristio za ovlasti službenika izvan granica Rima (pomerium), pa su se stoga pod imperiumom podrazumijevale prije ovlasti vojnih komandanata, a kasnije i guvernera u provincijama. Kasnije se izraz imperium maius koristio za ovlasti magistrata, službenika i velikodostojnika koji su bili iznad ovlasti (ili imperiuma) drugih službenika. Najviši imperium su na kraju dobili rimski carevi.

Od izraza imperium je nastala titula imperator - ispočetka rezervirana za vojne komandante, da bi na kraju postala istovjetna tituli cara u mnogim jezicima i državama, te izraz imperij koji je postao sinonim za carstvo.