Butrint

Izvor: Wikipedia
Butrint
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Butrint, Albania.jpg

 Albanija

Butrint na karti Албаније
Butrint
Butrint
Lokacija Butrinta u Albaniji
Registriran: 1992. (16. zasjedanje) prošireno 1999. i 2007.
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: iii
Ugroženost: 1997.-2005.
Referenca: UNESCO

Butrint (grčki: Βουθρωτό, Bothrota) je arheološka lokacija u južnoj Albaniji koje se od 1992. godine nalazi na UNESCO-vom popisu zaštićenih spomenika svjetske baštine[1]. Nalazi se blizu grada Saranda, na manje od 10 kilometara od otoka Krfa i povezan je sa Sredozemnim morem kanalom Vivari koji vodi od jezera Butrinti do Jonskog mora. Prostire se na 3980 hektara, a od 1997. do 2005. godine nalazio se na UNESCOvoj listi ugroženih spomenika zbog pljačke.

Povijest[uredi - уреди]

Butrint je naseljen još u prapovijesti, a bio je i grčka kolonija, rimski grad i sjedište biskupije. Vrhunac je doživio u 4. st. pr. Kr. kada je brojao oko 10,000 stanovnika. Iz tog vremena očuvane su kiklopske zidine (6 m), akropola, Asklepijevo kazalište i hram, te oko stotinu natpisa na starogrčkom.

Nakon što je proživio godine prosperiteta u Bizantskom carstvu, kratko vrijeme su ga okupirali Mlečani (1386.). Napušten je u kasnom srednjem vijeku kada se u njemu stvorila močvara koja je polako okupirala grad i prijetila bolestima.

Ponovno su ga otkrili talijanski arheolozi I. Ugolini, P. Marconi i D. Mustili, koji su pokrenuli sustavna iskapanja od 1928. do 1941. godine koja su dovršili albanski arheolozi nakon Drugog svjetskog rata. Pokazalo se da su mulj i močvarna vegetacija zaštitile brojne vrijedne spomenike. Današnja arheološka lokacija je prepuna ostataka koji predstavljaju svaki od razdoblja u kojima se grad razvijao.

Izvori[uredi - уреди]

  1. "Butrint". UNESCO. http://whc.unesco.org/en/news/570. pristupljeno 23. veljače 2012. 
  • N. Ceka, Butrint: A guide to the city and its monuments, Migjeni Books, Tirana, 2005.

Vanjske veze[uredi - уреди]