Burbonska restauracija

Izvor: Wikipedia
Kraljevina Francuska
Royaume de France
Flag of France.svg
1814. – 1815.
1815. - 1830.
Flag of France.svg
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Montjoie Saint Denis!
Himna
Le Retour des Princes Français à Paris
Lokacija Kraljevine Francuske
Francuska 1815. godine
Glavni grad Pariz
Jezik/ci francuski jezik
Religija katolicizam
Vlada
Kralj
 - 1814. – 1824. Louis XVIII
 - 1824. – 1830. Charles X
 - 1830. Louis XIX (de iure)
 - 1830. Henri V (de iure)
Premijer
 - 1815. Talleyrand (prvi)
 - 1829. – 1830. Jules de Polignac (zadnji)
Legislatura Parlament
 - Gornji dom Dom perova
 - Donji dom Zastupnički dom
Historija
 - Restauracija 6. travnja 1814.
 - Pariški sporazum 30. svibnja 1814.
 - Usvojen ustav 4. lipnja 1814.
 - Stotinu dana 20. ožujka7. srpnja 1815.
 - Invazija Španjolske 6. travnja 1823.
 - Julska revolucija 26. srpnja 1830.
Površina
 - 1815. 560,000 km² (216,217 mi² )
Valuta franak
Danas dio  Francuska

Bourbonska restauracija je naziv za period francuske historije od Napoleonova pada 1814., odnosno 1815. godine pa do Julske revolucije 1830. godine.

Kralj Louis XVI svrgnut je i pogubljen tokom Francuske revolucije, a monarhiju su redom zamijenile Prva Republika i Napoleonovo Prvo Carstvo. Godine 1814., Šesta koalicija je porazila Napoleona i protjerala ga na Elbu, no njegov konačni krah uslijedio je tek nakon poraza kod Waterlooa 1815. godine. Već 1814. godine, europske sile Šeste koalicije vratile su na francuski tron nasljednike Louisa XVI - dinastiju Bourbon.

Restauracija je trajala otprilike od 6. travnja 1814. godine pa do Julske revolucije 1830. godine, uz izuzetak Napoleonovih Sto dana, kada se prognani car vratio u Pariz i iskoristio masovnu nepopularnost Louisa XVIII. Naime, Louis XVIII je isprva dočekan kao spasitelj, no njegovi potezi usmjereni ka dokidanju posljedica Revolucije doveli su do drastičnog pada njegove popularnosti. Po Napoleonovom povratku, kraljevska obitelj je ponovo morala pobjeći iz Francuske u Gent.

Za razliku od monarhije Ancien Régimea, restaurirana monarhija je bila ustavna. Louis XVIII je 1814. godine donio povelju koja je služila kao ustav, a nova država je imala bicefalnu egzekutivu s Kraljem i Premijerom te dvodomni parlament. U praksi je, istina, najveće ovlasti imao Kralj. Bourbonska restauracija bila je izrazito reakcionarna te je postepeno vraćala Francusku u period Ancien Régimea, uključujući i povratak katoličke crkve na poziciju moći. Posljedica toga bili su stalni omanji nemiri koji su kulminirali u srpnju 1830., kada je reakcionarni Charles X suspenrirao donji dom i ukinuo temeljne građanske slobode. Događaji koji su uslijedili doveli su do kraha Bourbonaca i formiranja Julske Monarhije na čijem se čelu našao Louis-Philippe I iz bočne loze Bourbonaca.