Balšići

Izvor: Wikipedia
Grb Balšića (segment s kacigom i vukom)
Balšića država na svom vrhuncu 1370-ih
Dinastija Balšića

Balšići su bili srednjovijekovna dinastija koja je vladala Zetom od 1360. do 1421. godine.

Podrijetlo[uredi - уреди]

Balšići nemaju slavensko podrijetlo.[traži se izvor od 06. 2011.]

U Zetu su vjerojatno došli između 1272. i 1280. godine iz pokrajine Provansa (Francuska) sa prezimenom De Balls kao plemićka obitelj.[traži se izvor od 06. 2011.] Drugi povijesničari su mišljenja da su Balšići slavenizirani Vlasi.

O prvim Balšićima[uredi - уреди]

Koncem 13. vijeka Zeta, nekadašnja neovisna država Duklja, bila je pod srpskom dinastijom Nemanjića. Na službi kod kralja Uroša I. (iz dinastije Nemanjići) u to je vrijeme bio Mate Balšić.

Jedan dokument iz svibnja 1384. navodi kako je srpska kraljica Helena, žena Uroša I., po ovom Balšiću poslala pismo knezu Dubrovnika. Balšići kasnije postaju oblasni plemići u Zeti a taj su status, kako se pretpostavlja, dobili i zbog vojničkih zasluga i/ili zboga toga što su se orodili s Nemanjićima.

Balšića država[uredi - уреди]

Oko 1360. Balša I. je, nedugo po smrti srpskog cara Dušana, faktički osmamostalio Zetu, koja je s ostatkom srpskog carstva bila u sve labavijim vezama, a s pojedinim srpskim oblasnim vladarima i u čestim ratovima.

Balšića država je, po ugledu na Bizant, imala organiziranu dvorsku službu sa logotetom na čelu. Državnim je financijama rukovodio visoki činovnik. Balšići su imali talenta za gospodarstvo i surađivali su s trgovcima iz zemlje i inozemstva.

Kovali su Balšići svoju monetu - dinar.

U kontinentalnome dijelu Balšića države vlast su imali potčinjeni oblasni plemići, dok su primorski gradovi, po tradiciji, imali gradske knezove.

Sudska je vlast u Balšića državi bila dvostepena. Oblasni su plemići donosili prvostepene a vladari iz dinastije Balšića su rješavali o žalbama.

Obiteljske veze[uredi - уреди]

Balša I. imao je tri sina: Stracimira, Đurađa I. i Balšu II.. Najstariji sin, Stracimir, bio je oženjen Jerinom, kćeri albanskoga plemića Progona Dukađina i s njom je imao sina Đurađa II. Balšića (vladar Zete od 1385. do 1403. godine) te Milicom iz obitelji Mrnjavčević.[1]

Đurađ I. Balšić, sin Balše I., vladao je Zetom još za očeva života, od 1362. do 1378. godine. Dva puta se ženio. Najprije s Oliverom, kćeri plemića Vukašina Mrnjavčevića, a potom sa Todorom, kćeri srpskog plemića Dejana. Imao je Đurađ I. Balšić troje djece, no njihova su imena ostala nepoznata.

Njegov brat, Balša II., srednji sin Balše I., vladao je Zetom od 1378. do 1385. godine. On je najprije bio oženjen Komninom, kćeri plemića Ivana iz Valone (Albanija), a onda i Jelenom, kćeri plemića Radoslava Hlapena.

Đurađ II., vladar Zete od 1385. do 1403. godine, bio je oženjen Helenom (izvorno Jelena), kćeri srpskog kneza Lazara Hrebeljanovića koji je 1389. pogino na Kosovu.

No, nitko od Balšića, niti postrojbe Zete, nisu sudjelovali u Kosovskoj bitci.

Poslije smrti Đurađa II., Helena se 1411. preudala za bosanskoga plemića Sandalja Hranića Kosaču.

Sin Đurađa II., Balša III., upravljao je Zetom od 1403. do 1421. godine i posljednji je vladar iz dinastije Balšića. Balša III. je bio oženjen Marom, kćeri albanskoga plemića Nikite Topija. Potom se oženio Boljom, kćeri drugog albanskoga plemića Koje Zakarija.

Balša III. je iz ova dva braka imao troje djece - ime njegova sina nije poznato, a kćeri su bile Jelena (kasnije žena bosanskoga plemića Stjepana Vukčića Kosače), te Todora, udata za Petra Vojsalića.

Vjera[uredi - уреди]

Balšići do 1369. bili su pravoslavni, no tada su konvertirali i pristupili Katoličkoj crkvi. Papa Urban V. poslao je 26. lipnja 1369. pismo trojici sinova Balše I. u povodu njihovoga vraćanja u katoličku vjeru (citat u prijevodu na crnogorski):

"Plemićima, braći Stracimiru, Đurđu i Balši, županima Zete, milost u sadašnjem vremenu, po kojoj će steći slavu u budućnosti.

Duh naš kliče u Gospodinu, jer se milosrdno udostojio da vam podari spoznaju, pa ste vi, koji ste do sada ostali nesjedninjeni hrišćani u greškama mraka i sjeni vječne smrti, otpočeli mudro savjetovati sopstvenim dušama i dušama vaših podanika, da bi svjetlost istine prihvatili...Namjeravate, sa poštovanjem i iskrenim srcima pridružiti se poslušnosti i pobožnosti prema presvetoj Rimskoj Crkvi, majci i učiteljici svih vjernika, da u njoj trajno ostanete i da se učite od nas, koji smo bez zasluga Hristovi namjesnici na zemlji, na koji način treba da se krećete putem božijih izaslanika..". [2]

Pod utjecajem svoje majke, Srpkinje i kćeri kneza Lazara Hrebeljanovića, Helene, prijeći će Balša III. u pravoslavlje.

Na prijestolju[uredi - уреди]

Vladari iz dinastije Balšića bili su:

Izvori[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]