Aranjuez

Izvor: Wikipedia
Aranjuez
Real Sitio y Villa de Aranjuez
Panorama grada s Kraljevskom palačom i Arenom
Panorama grada s Kraljevskom palačom i Arenom
Zastava Aranjueza
Zastava
Grb Aranjueza
Grb
Koordinate: 40°02′N 3°36′W / 40.033, -3.6
Država Flag of Spain.svg Španjolska
Autonomna zajednica Flag of the Community of Madrid.svg Zajednica Madrida
Pokrajina Las Vegas
Vlast
 - Gradonačelnik María José Martínez de la Fuente (2011.-2015.) (Parti Popularie)
Površina
 - Ukupna 189.1 km²
Visina 494 m
Stanovništvo (2009.)
 - Grad 54.055
 - Gustoća 285.9 stanovnika/km²
Vremenska zona Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
 - Ljeto (DST) Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj 28300 i 28312
Službena stranica www.aranjuez.es
Karta
Položaj Aranjueza u Španjolskoj i autonomnoj zajednici Madrid

Položaj Aranjueza u Španjolskoj i autonomnoj zajednici Madrid

Aranjuez je grad koji se nalazi 48 km južno od Madrida, zajednica Madrida, na ušću rijeke Tagus u rijeku Jarama, 48 km od Toleda. Gradske četvrti su: Centro, Vergel, Olivas, Las Aves, Nuevo Aranjuez, Foso, Moreras i La Montaña.

Četvrti Aranjueza s povijesnim središtem u sredini

Povijest[uredi - уреди]

Kraljevska palača u Aranjuezu

Aranjuez svoje ime, prema većini, duguje baskijskoj riječi "Arantza" u značenju glog, dok prema drugima ime potječe od latinskog naziva Ara Jovis ili Ara Iovia, što bi značilo Jupiterov oltar.

God. 1178., ovo područje je osvojio Vojni red sv. Jakova, a katolički vladari (supružnici Izabela I. Kastiljska i Ferdinand I. Aragonski) su ga u 16. stoljeću pretvorili u Kraljevsku rezidenciju. Izgradnjom palače za vrijeme Filipa II. postao je proljetnom rezidencijom španjolskih vladara. Ferdinand VI., španjolski kralj, je u 18. stoljeću potaknuo izgradnju grada uz palaču, u kojoj je do tada boravak bio dozvoljen samo kraljevskoj obitelji. God. 1808., upravo je ustanak u gradu Aranjuezu natjerao kralja Karla IV. da abdicira u korist svoga brata, Ferdinanda VII.

Željeznica je doprjela do Aranjueza 1851. godine, što je bila tek druga u Španjolskoj nakon trase Barcelona-Mataró (1848.).

God. 1939., skladatelj Joaquín Rodrigo je skladao Concierto de Aranjuez kojim je proslavio ovo mjesto širom svijeta.

Nakon upisa Kulturnog krajolika Aranjueza na UNESCO-v popis svjetske baštine, turizam je u naglom porastu, a 2005. godine izgrađen je veliki kasino.

Znamenitosti[uredi - уреди]

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Glavna gospodarska grana grada je oduvijek bio turizam koji je samo od 2001. do 2004. godine porastao za 22%. U njegovoj plodnoj okolici uzgajaju se: pšenica, šparoge, jagode, vinova loza i dinje. Od insudtrije u gradu se nalaze tvornice deterđenata (Level Brothers), računala (Indra) i elektro materijala (Bosch), foto materijala (Agfa), farmacijskih proizvoda, boja i bijelila, te prerada šečera i ulja. Većinom su smještene uz željezničku postaju ili industrijski park "Gonzalo Chacón" , na jugu grada.

Gradovi prijatelji[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

Vanjske poveznice[uredi - уреди]