Šar-planina

Izvor: Wikipedia
Šar Planina
Popova-Shapka-Panoramic-View.jpg
Pogled na zimski centar Popova Šapka
Nadmorska visina: 2,747
Mesto: Makedonija, Srbija, Albanija
Venac: Šarsko-Pindsko gorje
Koordinate: 41°98′61″N 20°79′25″E / 42.65028, 21.32361
Topo. mapa:
Šar Planina na karti Republic of Macedonia
Šar Planina
Šar Planina
Pozicija Šar Planina na karti Makedonije
Starost stena: tercijar

Šar Planina (makedonski: Шар Планина, albanski: Malet e Sharrit) je planina (i masiv) koja se prostire u južnom dijelu Srbije, sjeverozapadnom dijelu Republike Makedonije i vrlo malom dijelu istočne Albanije.

Geografske karakteristike[uredi - уреди]

Bogovinsko jezero

Šar planinu karakterizira njeno prostrano bilo, čija dužina po horizontalnoj projekciji iznosi 80 do 85 km, a širina od 10 do 20 kilometara, na njemu se nalaze i dvije visoravni Vraca i Rudoka. Bilo se proteže od Uroševca preko Kačaničke klisure na sjeveroistoku (Kosovo), sa vrhom Ljuboten, pa sve do gornjeg toka rijeka Radike i Vrutoka na jugu u Makedoniji. Istočna granica planine su Kačanička klisura i Pološka kotlina.

Šar Planina proteže se na površini od 1600 km., od toga 56,25% te površine leži u Republici Makedoniji, 43.12% na Kosovu i 0,63% u Albaniji.[1] Planina se orografski pruža u dva pravca, dio bila od vrha Ljuboten do vrha Karanikola pruža se pravcem sjeveveroistok - jugozapad, dok drugi dio, od Karanikole do gornjeg toka Radike i Vrutoka ide pravcem sjever - jug. Ovaj drugi dio masiva koji leži u Makedoniji znatno je razvedeniji, pa njegovi pojedini djelovi stvaraju utisak zasebnih cjelina - poput središnjeg dijela sa najvišim Titovim vrhom (Titov vrv), zbog toga nose lokalne nazive: Brodska planina, Rudoka, Vraca, Planina Radika itd. Šar planina se na jugozapadu nadovezuje na planinu Korab (2764 m), na tom dijelu planinsko bilo prelazi u Albaniju.

Šar Planina je nastala za tercijara, - alpskim nabiranjem i pleistocenskom glacijacijom. Ispod samog bila Šar planine leže brojni cirkovi, u kojima su se smjestila brojna lijepa glacijalna jezera, zvana Gorske oči, ispod zone cirkova formirale su se duboko usečene glacijalne valovske doline, koja su najčešće izvorišta brojnih vodoka. Najviši vrhovi Šar Planine su većim dijelom godine pokriveni snijegom i ledom, tako da planina ima 39 jezera, 100 većih izvora i 25 većih rijeka.

Najveća jezera su; Bogovinsko, Crno, Belo, Golem Gjol, Mal Gjol, Krivošinsko, Golemo Dedelbeško, Malo Dedelbeško, Gorno Dobroško i Dolno Dobroško.

Najviši vrhovi Šar Planine su:

Šar planina

Privreda, turizam, flora i fauna, ljudi[uredi - уреди]

Najpoznatiji i najstariji turistički centar na Šar Planini je Popova Šapka u Makedoniji, povezana žičarom sa obližnjim Tetovom (8 km), - no ona danas više nije u funkciji zbog ozbiljnih oštećenja. To je skijalište na visini od 1700 m, sa 35 km staza, 2 dvosedežnice i 9 ski liftova kapaciteta do 8000 skijaša na sat, sa četiri hotela i više planinarskih domova i privatnih pansiona. Pored njega sa kosovske strane planine beogradski Inex podigao je veliki ski centar Brezovica u općini Štrpce. To je skijalište sa 5 žičara i 5 ski lifta i 16 km staza (900-2,500 m) Dobro razvijeni zimski turizam na ovoj planini naglo je prekinut 1998. godine kada je došlo do rata na Kosovu.

Vegetacija na planini dijeli se u tri pojasa, do 1,000 - 1200 m rastu sve vrste usjeva i bjelogorične šume (hrast, bukva, kesten), iznad tog prostire se crnogorični šumski pojas do visine od oko 1, 700 m , iznad toga je pojas visokih pašnjaka, koji obuhvaćaju oko 550 km2. Šar Planina je najveća kompaktna površina u Europi pokrivena pašnjacima. Planina je puna stada ovaca koje od brojnih vukova i medvjeda čuvaju nadaleko poznati psi Šarplaninci. Od predatora na planini ima risova i orlova. Padine Šar Planine pune su brojnih sela, u kojima se većina ljudi bavi stočarstvom. Na sjevezapadnim padinama Šar Planine u predjelu zvanom Gora žive Goranci jedna slabo poznata manjina.

Etimologija[uredi - уреди]

Za antike planina je bila poznata pod imenima Scardus Oros (Herodot), Scordi montis i Scordus (Rimljani), zato se smatra da je i današnje ime Šar Planina nastalo od tih starih imena.[2]

Veze[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

  1. Rista Nikolić: "Glacijacija Šar Planine i Koraba“, Beograd, 1912 godina.
  2. [http://www.freewebs.com/blockout2/prirodagore.html PRIRODNE ODLIKE GORE] ((sh))

Vanjske veze[uredi - уреди]