Zlatna jabuka i devet paunica

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Zlatna jabuka i devet paunica je narodna bajka sa područja današnje BiH i Srbije. Protagonist je carević koji traga za tajanstvenom djevojkom koju je prvi put vidio u obličju paunice. Objavljena je 1853. godine u djelu Vuka Stefanovića Karadžića "Srpske narodne pripovetke". Književni rod je epika, a književna vrsta narodna bajka.

Tema[uredi - уреди | uredi izvor]

Osnovnom temom narodne bajke "Zlatna jabuka i devet paunica" se može smatrati ljubav između dvoje mladih ljudi. Ali to nije bilo kakva ljubav već ona istinska, čista u kojoj je svako spreman na razna odricanja i ustupke, samo da bi bio sa voljenom osobom.

Mjesto i vrijeme radnje[uredi - уреди | uredi izvor]

Kao u svim bajkama nemoguće je odrediti precizno vrijeme i mjesto radnje. Linearno protičući, vreme bajke je neodređeno, davna prošlost nekadašnjih zbivanja. Radnja započinje naglo, i od tog trenutka smenjuju se dani i noći, neosetno se nižu meseci i godine, tokom kojih se likovi ne menjaju i ne stare.

U ovoj bajci se ne imenuje nijedan naveden toponim niti se istorijsko-geografski određuje. To čini prostor ove bajke apstraktnim. Kao što je za vreme bajke značajna opozicija dan/noć, tako je za prostor bajke značajna svoj/tuđi prostor. Na početku bajke se spominje carev dvor u kojem su car i njegova tri sina. Ispred dvora se nalazi zlatna jabuka. Lako je uočljivo da se prostor deli na svoj i tuđi već na početku. „Svoj“ prostor je onaj gde je polazište glavnog junaka. Junak bajke, treći carev sin, polazi iz dvora. On ulazi u „tuđi“ prostor time što je izašao iz svog. Za taj prostor karakteristično je delovanje neljudskih i fantastičnih sila i bića.

Analiza djela[uredi - уреди | uredi izvor]

Bajka je kratka, ali puna raznih motiva kojima se razvija njena radnja, a neki od glavnih su borba i potraga za čistom ljubavi, bitka sa nestvarnim stvorenjima i još dosta njih. Posebnost ove priče je govor životinja. Odlikuje je uobičajeni početak i kraj, te piščevo održavanje živosti svojim kazivanjem. Njegovo pisanje je na narodnom srpskom jeziku, bogato epitetima i ostalim stilskim figurama, među kojima su hiperbola i gradacija. Specifičnost narodnih pripovjetki je često ponavljanje, koje se može naći i u ovom djelu. Djelo je poznato po pobjedi dobra nad zlim, zato je to jedan od motiva. Mladi car i njegova draga pobjeđuju svo zlo koje se na njihovom putu nađe.

U ovom djelu ima dosta likova od kojih su glavni car sa svojom dragom. Nijedno od njih ne odustaje od njihove ljubavi, ma koliko god to bilo teško. Glavne karakteristike cara su njegovo poštenje, predanost, snalažljivost, hrabrost, okrutnost, ali i pravednost. Ove karakteristike mogu se vezati i za njegovu dragu.

Poruka djela[uredi - уреди | uredi izvor]

Osnovnom porukom bajke "Zlatna jabuka i devet paunica" može se smatrati da je ljubav ta koja premošćava sve prepreke ako je iskrena i čista. Svaki čovjek ima potrebu da voli, bude voljen i bori se za svoju ljubav.

Ekranizacija[uredi - уреди | uredi izvor]

Godine 1987. je ekranizirana u obliku istoimenog TV filma u produkciji TV Sarajevo.

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]