Zajednica zemalja portugalskog jezika

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Karta zemalja članica i promatračica CPLP-a.

Zajednica zemalja protugalskog jezika (port. Comunidade dos Países de Língua Portuguesa, akr. CPLP), međunarodna organizacija koju su luzofonske zemlje osnovale 1996. radi produbljivanja uzajamna prijateljstva i suradnje među svojim članicama, sa sjedištem u Lisabonu.

Osnivanje i države članice[uredi - уреди | uredi izvor]

CPLP je osnovan 1996 godine sa sedam država: Angola, Brazil, Zelenortska Republika, Gvineja Bisau, Mozambik, Portugal i Sveti Toma i Princip. Istočni Timor se pridružio zajednici 2002 nakon što je dobio nezavisnost od Indonezije.

Države članice:

Države promatračice:

  • Macau (Instituto Internacional de Macau)

Važnost CPLP-a[uredi - уреди | uredi izvor]

U zemljama gdje je službeni jezik portugalski živi 223 milijuna ljudi. Teritorij koji CPLP pokriva je velik 10,742,000 km,2. Otkad je CPLP osnovan pomogao je riješiti probleme u Svetom Tomi i Principu i Gvineji Bisau uzrokovanih državnim udarom. Zajednica je pomogla riješiti ekonomske i demokratske probleme u te dvije zemlje. Vođe CPLP-a vjeruju da će mir u Angoli i Mozambiku i nezavisnost Istočnog Timora pomoći daljnjem razvoju i jačanju Zajednice.

Organizacija Zajednice[uredi - уреди | uredi izvor]

Na čelu CPLP-a je Izvršni tajnik koji je odgovoran za izradu i provedbu projekata Zajednice. Nalazi se u Lisabonu u Portugalu. Izvršni tajnik ima mandat od dvije godine. Zajednicu većinom financiraju države članice.

Glavni ciljevi[uredi - уреди | uredi izvor]

  • CPLP-ov HIV-SIda Program – stvoren da pomogne 5 afričkih članica
  • Centar za razvoj poduzetničkih sposobnosti – utemeljen u mjestu Luanda, Angola
  • Centar za razvoj javne administracije – utemeljen u mjestu Maputo, Mozambik
  • Centar za Istočnotimorske službene jezike
  • Conferencija o malariji – održat će se u Svetom Tomi i Principu
  • Cenzus portugalskog jezika
  • Digitalna škola i sveučilište
  • Izborna misija u Gvineji Bisau
  • Hitan projek za potporu obvnove institucija u Gvineji Bisau
  • Obnova Istočnotimorskog sudstva i administracije
  • Borba protiv siromaštva i gladi

Uprava[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvršni tajnici[1]
Ime Početak mandata Kraj mandata Zemlja
Marcolino Moco 17. jula 1996. juli 2000.  Angola
Dulce Maria Pereira juli 2000. 1. augusta 2002.  Brazil
João Augusto de Médicis 1. augusta 2002 april 2004.  Brazil
Zeferino Martins (interimni) april 2004. juli 2004.  Mozambik
Luís de Matos Monteiro da Fonseca juli 2004. juli 2008.  Kapverdi
Domingos Simões Pereira 25. jula 2008. 20. jula 2012.  Gvineja-Bissau
Murade Isaac Miguigy Murargy 20. jula 2012.  Mozambik

Sloboda kretanja[uredi - уреди | uredi izvor]

Osam država portugalskog govornog područja potpisala su sporazum o prekograničnom kretanju njihovih stanovnika, kao i prava na medicinsku skrb i boravak. Zamisao o zajedničkom državljanstvu je propala zato što se nisu slagali Mozambik i Angola. Statut koji je već na snazi između Brazila i Portugala bi pružao jednaka civilna i politička prava za stanovnike bilo koje od država članica CPLP-a.

Druge zemlje i teritoriji[uredi - уреди | uredi izvor]

Neki Galicijanci iz autonomne pokrajine Galicije u Španjolskoj žele sudjelovati u ovoj zajednici zato što je njihov jezik, galicijski, blisko povezan s portugalskim (praktički je galicijski dijalekt portugalskog). Sličan slučaj se dogodio i u Istočnom Timoru. Istočni Timor je prije nezavisnosti imao status promatrača.

Kad je CPLP osnovan, Ekvatorska Gvineja je zatražila status promatrača. Ekvatorska Gvineja ima neka područja u kojima se govori kreolski portugalski, a i kulturno je vezana sa Portugalom i Svetim Tomom i Principom. Isto tako zemlja surađuje sa afričkim državama portugalskog govornog područja i Brazilom u obrazovanju. Na summitu u srpnju 2004 u Republici Sveti Toma i Princip je dogovoreno da se Ekvatorska Gvineja u skoro vrijeme primi u CPLP kao promatrač. Maroko i Macau su također zainteresirani za status promatrača.

Instituto Internacional de Macau iz Macaa ima status promatrača u Zajednici. Njegov je cilj da upozna mladež Macaa sa narodima i kulturom članica CPLP-a, tako da učvrsti svoj identitet teritorija unutar Kine

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. "CPLP Anteriores Sec. Executivos" (Portuguese). CPLP. http://www.cplp.org/id-2441.aspx. pristupljeno 23. jula 2014. 

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]