Vrbaska banovina

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Vrbaska banovina (1929-1941)
Vrbaska banovina (1931)
Vrbaska banovina (1939)

Vrbaska banovina je jedna od devet banovina Kraljevine Jugoslavije, koje su osnovane 3. oktobra 1929. Njeno sjedište je bilo u Banjoj Luci, a uključivala je dijelove današnje Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Ime je dobila po rijeci Vrbas i, kao i sve banovine Jugoslavije, namjerno nije bila zasnovana na istorijskim i etničkim granicama. Prvi i najpoznatiji ban bio je Svetislav Tisa Milosavljević.

Vrbaska banovina je imala svoje predstavnike u Senatu (3), Narodnom predstavništvu (25) i Banskom vijeću (35). Obuhvatala je područja bivše Vrbaske i Bihaćke oblasti te dijelove Travničke, Tuzlanske i Primorsko-Krajiške oblasti. Njena teritorija, površine 20.900 km², bila je podijeljena na niža upravna područja: srezove (24), sreske ispostave (8) i opštine (161).

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Prema popisu iz 1931. godine na njenoj teritoriji bilo je 1.037.382 stanovnika, od kojih je 50,96% muškaraca i 49,04% žena. Pravoslavno stanovništvo je bilo dominantno sa 57,89% od ukupnog broja, 24,13% su činili muslimani, 16,66% katolici, 0,36% protestanti, 0,11% Jevreji i 0,85% ostali.

Život u Vrbaskoj banovini[uredi - уреди | uredi izvor]

Značajni gradovi bili su Banja Luka i Bihać, a važnije varoši Novi Grad, Derventa, Prijedor, Gradiška, Kozarska Dubica, Doboj, Gračanica i Brod. Za vrijeme postojanja banovine (do Aprilskog rata 1941. godine), na ovom prostoru su postignuti veliki uspjesi u razvoju saobraćaja, poljoprivrede, obrazovanja, zdravstva, kulture, turizma i fizičke kulture.

Istorija[uredi - уреди | uredi izvor]

Osnivanjem Banovine Hrvatske 1939. godine, njoj su pripojeni i neki srezovi koji su se do tada nalazili na sjeveroistoku Vrbaske banovine. Godine 1941. Vrbasku banovinu, kao i cijelu kraljevinu Jugoslaviju, okupirale su Sile Osovine. Banovina je ukinuta, a njena teritorija je u cijelosti pripojena Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Nakon Drugog svjetskog rata, u socijalističkoj Jugoslaviji, oblast je podijeljena između SR Bosne i Hercegovine i SR Hrvatske, kojoj je pripao manji dio na sjeverozapadu banovine. Danas najveći dio teritorije Vrbaske banovine pripada Republici Srpskoj, a Banja Luka, koja je bila sjedište banovine, danas je glavni grad Republike Srpske.


Zastava Kraljevine Jugoslavije Banovine Kraljevine Jugoslavije Coat of arms of the Kingdom of Yugoslavia.svg Бановине Краљевине Југославије
Dravska banovina | Drinska banovina | Dunavska banovina | Moravska banovina | Primorska banovina | Savska banovina | Vardarska banovina | Vrbaska banovina | Zetska banovina

Uprava grada Beograda - Banovina Hrvatska (od 1939. godine)