Vestibulum

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Vestibulum
Gray919.png
U centralnom delu slike vide se slušne koščice a u centralnom-desnom delu vestibulum
Latinski vestibulum labyrinthi, vestibulum auris
Gray's subject #232 1047

Vestibulum, trem od (lat. reči vestibulum - „trem“, „predvorje“) je anatomska struktura unutrašnjeg uva smeštena u centralnom delu koštanog lavirinta medijalno od bubne duplje iza puža, a ispred polukružnih kanala. U obliku je ovalne, ali poprečno spljoštene šupljine, dimenzija; oko 5 mm od spreda prema unazad i oko 3 mm. odozgo nadole, i poprečno.

Građa[uredi - уреди | uredi izvor]

Vestibulum ili trem je središnja šupljina koštanog unutrašnjeg uva, smešten između zadnje, vestibularne polovine lat. porusa acusticusa internusa unutrašnjeg slušnog kanala i medijalnog (središnjeg) zida kavuma, u istoj ravni sa spoljanjim i unutrašnjim slušnim meatusom. Prostor između koštanih zidova trema i delova opnastog lavirinta ispunjen perilimfom, je tremna cisterna.

U šupljini vestibuluma smešteni su sledeći i delovi opnastog lavirinta:

  • Mešnica, utrikulus (lat. utriculus)
  • Kesica sakulus (lat. sacculus)
  • Mešično kesični kanal (lat. ductus utriculosaccularis)
  • Početni deo endolimfatičnog kanala (lat. ductus endolymphaticus s. endolymphaceus)
  • Hensenov spoljni kanal (lat. ductus reuniens - Henseni) i
  • Neuvijeni ili tremni kraj opnastog puža (lat. caecum vestibulare ductus cochlearis)

Zidovi vestibuluma[uredi - уреди | uredi izvor]

Na vestibulumu se u anatomiji opisuje šest zidova.

1. Donji zid

Ovaj zid ima oblik žljeba, koji se nastavlja napred donjim zidom spiralnog kanala puža. U njegovom zadnjem delu nalazi se gornji otvor pužnog kanalića (lat. apertura labyrintica canalliculi cochleae s. apertura ductus cochlearis). Ovaj knalić je dugačak 10 do 12 mm, i otvara se u dnu jamice na zadnjoj iviici piramide, gde je smešten -{Anderschov}- petrozni ganglion. Pužni kanalić predstavlja perilimfatični put i služi za prolaz vene pužnog kanalića. Neposredno iza otvora ovog kanalića vidi se poprečno postavljen greben okruglog prozora (lat. crista fenestrae rotundae).

2. Spoljašnji zid

Spoljašnji zid je kos od gore prema dole i do spolja prema unutra. Na njemu se projektuje vestibularni otvor (lat. fenestra vestibuli) u koji je umetnuta baza stapesa.

3. Gornji zid

Na ovom zidu nalazimo četri otvora, dva napred i dva pozadi. Prednji lateralni je ampularni otvor prednjeg polukružnog kanala (lat. canalis semicirkularis anterio), a prednji medijalni je otvor zajedničkog kraka (lat. crus commune) prednjeg i zadnjeg polukružnog kanala kanala. Zadnji spoljni je ampularni otvor spoljnjeg zadnjeg polukružnog kanala, a zadnji medijalni je neampularni otvor istog kanala.

4. Zadnji zid

Na zadnjem zidu se nalazi ampularni otvor zadnjeg polukružnog kanala. Blizu tog otvora, a delimično u ampuli nalazi se makula kribroza inferior kroz koju prolazi zadnji ampularni živac (lat. n. ampularis posterior).

5. Unutrašnji zid

Ovaj zid predstavljen je zadnjom ili vestibularno polovinom dna unutrašnjeg slušnog kanala. Neposredno ispod prednje-gornjeg ugla ove strane, nalazi se jedno ispupčenje - tremne piramida (lat. pyramis vestibuli), od koje silazi tremne greben (lat. crista vestibuli). Iznad prednje polovine ovog grebena nalazi se eliptično udubljenje za mešinicu (lat. recessus ellipticus s. utriculi), a na njemu rupičasta površina, gornja ili mešinično-ampularna rešetasta mrlja (lat. macula cribrosa superior s. area cribriformis utriculoampullaris). Ona odgovara rupičastoj površini zadnje-gornjeg kvadranta dna unutrašnjeg slušnog kanala (lat. area vestibularis superior s. utricoampullaris). Kroz otvore na ovoj mrlji ulaze u trem vlakanca istoimenog živca (lat. n. utricoampullaris).

6. Prednji zid

Na njemu se nalazi tremni otvor puža, pomoću koga se bazalni zavoj puža otvara u šupljinu trema. Ovaj otvor je nepotpuno podeljen horizontalnom, spiralnom koštanom pločicom (lat. lamina spiralis ossea), koja kroz njega prolazi iz puža u trem, na dva polukružna otvora: gornji i donji. Introitus (gornje-unutrašnji ugao) i hiatus (gornje-spoljnji ugao) lat. canalisa n. facialisa, označavaju na površini piramide, ravan prednjeg zida vestibuluma.

Šupljina trema je dakle podeljena na dva sprata: gornji i donji, pomoću potpune, horizontalno postavljene, koštano-opnaste pregrade, koju, idući od unutra upolje grade: spiralna koštana pločica puža (lat. lamina spiralis ossea), tremni deo opnastog puža (lat. caecum vestibulare ductus cochleari) i dopunska ili tremne koštana spiralna pločica (lat. lamina spiralis secundaria)

Gornji sprat ili trem u užem smislu (vestibulum)

Trem u užem smislu nalazi se iznad gore opisane koštano-opnaste pregrade. On predstavlja zadnji kraj tremnog stepeništa puža (lat. scala vestibuli), s kojim je u vezi preko otvora na prednjem zidu trema.

Donji sprat ili bubni sprat trema

Bubno tremni sprat (lat. scala tympani) prostire se u visini između koštano-opnaste tremne pregrade i donjeg zida trema. On predstavlja podvestibularni deo bubnog stepeniša puša, koji se pruža do unutrašnjeg zida bubne duplje. Oba stepeništa su u vezi i sa bubnom duplje i to: lat. scala vestibuli, posredstvom lat. fenestrae vestibuli, a lat. scala tympani posredstvom lat. fenestrae cochleae.

Pozadi udubljenja za mašinicu, vidi se žleb tremnog kanalića (lat. sulcus canaliculi s. aqueductus vestibuli), koji se pruža do malog vestibularnog otvora tremnog kanalića (lat. apertura interna aqueductus vestibuli). Kroz žleb i otvor trem napušta endolimfatički kanalić(lat. ductus endolymphaticus s. aqueductus vestibuli) koji ima svoje suženje (istmus) i proširenje (sinus), i dolazi na zadnju stranu piramide kroz spoljnji otvor ovog kanalića (lat. apertura externa aqueductus vestibuli). Na tom mestu se završava endolimfatičnom kesicom (lat. saccus endolimphaticus s. endolymphaceus).

Ispod prvog udubljenja, a odvojeno od njega cristo vestibuli, leži okruglasto kesično udubljenje (lat. recessus sphaericus s. saccularis). Na dnu ovog udubljenja je srednja ili kesična rešetasta mrlja (lat. macula cribrosa media s. area cribriformis saccularis), koja odgovara donjem kvadrantu dna unutrašnjeg slušnog kanala (lat. area vestibularis inferior s. saccularis) i kroz njene rupice ulaze u trem vlakanca (lat. n. saccularisa).

Pozadi oba pomenuta udubljenja, a između dva kraka na koja se račva zadnji kraj tremnog grebena, nalazi se malo pužno udubljenje (lat. recessus cochlearis), u kome se pričvršćuje slepo zatvoreni, tereni kraj opnastog puža (lat. caecum vestibulare ductus cochlearis). Reichertova tačka predstavlja kribriformni zonu donjeg dela kohlearnog recesusa.

Zadnji uspravni krak tremnog grebena deli pužni udubljenje od ampularnog otvora zadnjeg polukružnog kanala (lat. ostium ampullaris posterius), koji leži na susednom delu zadnjeg zida trema. Na zadnjem kraku tremnog grebena, vidi se donja ili ampularna rešetkasta mrlja (lat. macula cribrosa inferioris s. area cribriformis ampullaris), koja odgovara usamljenom otvoru (lat. foramen singulare) na zadnjem-donjem kvadrantu dna unutrašnjeg slušnog kanala. Kroz ove rupice ulaze u trem vlakanca zadnjeg ampularnog živca (lat. n. ampullarisa posterior).

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. The Internal Ear or Labyrinth (Auris Interna) education.yahoo.com
  2. Radmila Kovačević, Čulo sluha, Prirodno matematički fakultet Departman za biologiju i ekologiju Predmet: Osnovi neurobiologije Šk. 2010/11
  3. Slobodanka Lemajić-Komazec „Evaluacija auditivnog i vestibularnog sistema kod pacijenata sa multiplom sklerozom“ Doktorska disertacija, Novi Sad, 2011.
  4. Arthur C. Guyton John E. Hall Medicinska fiziologija, Savremena administracija Beograd. {{{1}}}. ISBN {{{2}}}. pp.

Spoljašnje veze[uredi - уреди | uredi izvor]

Senzorni sistem - Čulo sluha - uredi
Periferno čulo sluha
Spoljašnje uvo: Ušna školjka  Spoljašnji slušni kanal    Cerumen

Srednje uvo: Bubna opna  Slušne koščice (ČekićNakovanjUzengijaMišići srednjeg uva  Eustahijeva tubaBubna duplja

Unutrašnje uvo: Puž (Vestibulum  Polukružni kanalići Vestibulokohlearni živac

Centralno čulo sluha

Mozak: Kohlearna jedra → Gornje olivarno jedro → Kolikulus inferior → Medijalno kolenasto telo → Primarni slušni centar