Vandalizam

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Bista rimskog vojskovođe Germanika za koju se pretpostavlja da su je vandalizirali kršćani

Vandalizam (francuski: vandalisme) je izraz kojim se u širem smislu opisuje svako oštećivanje neke, u pravilu tuđe stvari, a koje nema praktične ili materijalne motive; u užem smislu se pod time podrazumijeva oštećivanje ili nagrđivanje kulturnih objekata kao što su spomenici, grobnice, natpisi, slike i sl. Vandalizam može biti imati religijske, ideološke ili političke motive, ali i biti motiviran zadovoljstvom koji počiniteljima pruža njihova destrukcija.

Iako tragovi aktivnosti koje se mogu nazvati vandalizmom datiraju od samih početaka historije, izraz vandalizam potiče od Vandala, germanskog naroda koji je u 6. vijeku zauzeo i opljačkao Rim, a što je kod kasnijih historičara od Vandala učinilo oličenje bezobzirnih barbarskih uništavača civilizacije. Sam je izraz prvi put godine 1794. koristio Henri Grégoire, biskup od Bloisa, kako bi opisao uništavanje objekata Rimokatoličke crkve od strane francuskih revolucionara.

Odnos prema vandalizmu u modernom svijetu je u pravilu negativan. U određenim sredinama se, pak, vandaliziranje smatra prihvatljivim kada su u pitanju simboli ideologija, režima ili svjetonazora koji se smatraju neprihvatljivima, a u nekim modernim društvima postoji i mišljenje da vandalizam predstavlja izraz "autentične" urbane i moderne kulture, odnosno da sam po sebi predstavlja umjetnost. Takav je stav posebno izražen kada su u pitanju grafiti, a kao primjer "vandala"-umjetnika se navodi Banksy. Većina država, s druge strane, vandalizam obično nastoji zabraniti zakonom, odnosno takva djela tretira kao kaznena djela ili prekršaje; pri tome se obično gleda da li se vandalizirani predmeti nalaze u javnom ili privatnom vlasništvu, odnosno kakva je njihova materijalna ili simbolična vrijednost.

V. također[uredi | uredi kod]