Tini zabutih predki
| Senke zaboravljenih predaka | |
|---|---|
 | |
| Režija | Sergei Paradžanov |
| Scenario | Ivan Čendej Sergej Paradžanov |
| Predložak | Sjene zaboravljenih predaka; autor: Mihailo Kocjubinski |
| Uloge | Ivan Mikolajčuk Larisa Kadočnikova Tatjana Bestajeva |
| Muzika | Miroslav Skorik |
| Fotografija | Viktor Bestajev Jurij Iljenko |
| Studio | Kijevski studio Aleksandra Dovženka |
| Datum(i) premijere | 18. 10. 1965
|
| Trajanje | 97 min. |
| Zemlja |  Sovjetski Savez |
| Jezik | ukrajinski |
Senke zaboravljenih predaka (ukr. Тіні забутих предків) je sovjetski igrani film snimljen 1965. u režiji Sergeja Paradžanova, koji se smatra jednim od najznačajnijih ostvarenja tadašnje sovjetske kinematografije. Predstavlja adaptaciju istoimene| priče ukrajinskog pisca Mihaila Kocjubinskog. Radnja je smještena u karpatske planine na zapadu Ukrajine, odnosno u zabačeno područje koje naseljavaju Guculi. Protagonist, čiji lik tumači Ivan Mikolajčuk je Ivan, mladi Gucul koji će se iz ljubavi oženiti za Maričku, kćer čovjeka koji je ubio njegovog oca, ali će nakon Maričkine tragične smrti neuspješno pokušati utjehu u drugoj ženi po imenu Palagna. Sjene zaboravljenih predaka su isticale izuzetnom brigom za što preciznijim etnografskim detaljima, odnosno što potpunijem prikazu tradicionalnog života Gucula; Paradžanov je u njemu koristio i brojne inventivne tehnike kadriranja, ali i snažnu kršćansku i pogansku simboliku sa brojnim scenama snoviđenja, a zbog čega se Sjene zaboravljenih predaka smatraju dotada nezamislivim odmakom od načela socrealizma u sovjetskoj kinematografiji, odnosno prvim koje se nakon dugo vremena moglo nazvati art filmom. Paradžanovljevo ostvarenje je prikazano na stranim festivalima gdje je izazvalo oduševljenje, a od Paradžanova učinilo međunarodnu zvijezdu. U samom SSSR-u je (izvan Ukrajine) bio u saveznoj distribuciji prikazan na izvornom ukrajinskom jeziku umjesto sa ruskom sinkronizacijom, a što je dotada također bila rijetkost. Sam Paradžanov ga je smatrao svojim prvim "pravim" filmom, proglasivši sve ranije naslove iz svoje filmografije "smećem". To je, međutim, predstavljalo i posljednji film koji nije izazvao probleme sa cenzurom i sovjetskim vlastima, koji će Paradžanova mučiti do kraja karijere.
Senke zaboravljenih predaka su imale značajan uticaj na Emira Kusturicu koji im je odao homage u pojedinim scenama svog filma Podzemlje.
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- Tini zabutih predki na sajtu IMDb
- Parajanov.com News
- Shadows of Forgotten Ancestors at Parajanov.com
- Shadows of Forgotten Ancestors on YouTube (full length)
