Sveta Nedjelja (Hvar)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Sveta Nedjelja
Sveta Nedjelja is located in Hrvatska
Sveta Nedjelja
Sveta Nedjelja
Sveta Nedjelja na karti Hrvatske
Regija Dalmacija
Županija Splitsko-dalmatinska županija
Općina/Grad Hvar
Mikroregija otok Hvar
Nadmorska visina 0 - 200m m
Geografske koordinate
 - z. š. 43.136 N
 - z. d. 16.589 E
Stanovništvo (2001 / 2011)
 - Ukupno 148
Pošta 21465 Jelsa
Pozivni broj +385 (0)21
Autooznaka ST
Crkva u sv. Nedilji na Hvaru.jpg
Crkva u sv. Nedilji na Hvaru
Klif nedaleko Svete Nedjelje.

Sveta Nedjelja (po mjesnom čakavskom narječju: Svijeta Nedija) je mjesto na otoku Hvaru. Nalazi se na južnoj strani otoka Hvara, a administrativno pripada gradu Hvaru.

Oko 3 km ispred obale mjesta su hridi Lukavci (2 niska otočića), sa svjetionikom.

Smješteno je pod najvišim otočnim vrhom - sv. Nikolom, ispod špilje naseljene već u neolitiku, unutar koje se u renesansno doba smjestio mali augustinski samostan (ugašen 1787.), od kojega je ostala samo crkvica. Zahvaljujući upravo savršenom geografskom položaju i klimatskim uvjetima, na kosim i osunčanim obroncima otoka Hvara na kojima izvrsno uspijeva vinova loza. U Svetoj Nediji se prave najbolje vrste hvarskih crnih vina, kao što se u Zavali proizvode najbolja bijela.

Zaštitnica Svete Nedjelje je Gospa od Centure (Gospa od presvetog pasca) koju mještani štuju i koja čuva selo sveg zla, spomendan Gospi je uvijek Nedjelja iza svetog Augustina (28. Kolovoz) čiji se kip također nalazi u mjesnoj crkvi. Na svetog Augustina se održava procesija oko sela i na sv. misu dođu svi svećenici sa otoka Hvara. Na Gospu od centure se također odvija procesiaj oko sele te uvečer bude fešta na mjesnom trgu.Župna crkva posvećena je Svetom Spiridiunu čiji se spomendan slavi (14. studenog).

Pod selom je dojmljiva plaža, a u okolici se nalaze brojne šljunčane plaže i skrovite uvale. U neposrednoj blizini Svete Nedilje postoje brojni uređeni smjerovi za slobodno penjanje koje pohode brojni zaljubljenici ovog športa iz cijelog svijeta.

U mjesto postoji nekoliko restorana i trgovina.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Sveta Nedjelja je bila metom napada u velikosrpskoj agresiji. Gađala ju je JRM, nakon izgubljene bitke u Splitskom kanalu. [1][2]

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Mjesto je imalo svoje uspone i padove te je najviše stanovnika bilo na početku 20. stoljeća. Broj stanovnika se za vrijeme ljeta poveća za 200% zbog vikendaša i turista.

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[3]

Prema popisu stanovnika iz 2011., Sveta Nedjelja ima 136 stanovnika.

Od najčešćih prezimena (Plenković, Milatić...), neka su podrijetlom iz Svirča na sjevernoj strani otoka Hvara.

Prometna povezanost[uredi - уреди | uredi izvor]

U davna vremena, u sv. Nedilju se sa sjeverne strane otoka moglo doći samo poljskim putem, preko sv. Nikole. Naknadno je napravljen tunel Zavala-Pitve, koji je do nedavno bio jedina veza sa ostatkom Hvara. No, nedavno je probijena i makadamska (za sada) cesta koja spaja sv. Nedilju i uvalu Dubovicu, tj. južni ulaz u tunel koji spaja gradove Hvar i Stari Grad, zbog čega sv. Nedilja polako izlazi iz prometne izolacije.

Šport[uredi - уреди | uredi izvor]

Gospodarstvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Mještani Svete Nedjelje se bave vinogradarstvom, maslinarstvom, ribarstvom, žanju lavandu i ruzmarin te u lambiku proizvode eterična ulja, mještani se također mnogo bave turizmom od čega dobiju najveće prihode. Turizma čak ima i tjekom zimskog vremena jer se Sveta Nedjelja nalazi podno najvećeg vrha sv. Nikole pa turisti dolaze planinariti te se također u Svetoj Nedjelji nalazi i slobodno penjanje "šuplja stina". Jedan od najpoznatijih hrvatskih ali i svjetskih vinara, Zlatan Plenković napravio je lućicu za brodove do 30 metara u kojoj se nalazi kafić, restaurant, dječje igralište, bazen za djecu te plaža i prostor za kupanje.

Poznate osobe[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Domovinski rat
  2. Hrvatski radio - Radio Split, emisija, povodom obljetnice napada 15. studenoga 2013.
  3. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
  4. Dominikanci Dominikanci i krunica - predavanje u Gružu
    "Još od 16. stoljeća ... a hrvatski su dominikanci rado pisali kruničarske molitvenike i priručnike, te razne knjige, pjesme, razmatranja i skladbe o krunici. U tome su se od 16. stoljeća nadalje posebno istaknuli Pavao Zizerić, Vinko iz Bosne, Arkanđeo Gučetić, Josip Marija Oreb, Anđeo Marija Miškov, Jerko Vlahović, Jordan Viculin, Zlatan Plenković i mnogi drugi...."
  5. Slobodna Dalmacija Siniša Vuković: Raspjevane hvarske poetese, 2. travnja 2003.
  6. [1] Ivan Paršić
    "' 'Kapelu je, prema župnikovim riječima, zavjetno još 1901. podigao pok. Ivan Paršić. Živio je u Americi, ali unatoč tome nije gubio vezu s rodnim krajem, o čemu svjedoči i to da je za crkvu sv. Spiridiona također darovao kameni oltar, a djelomično sufinancirao i izgradnju mjesnoga groblja.' '"