Strogi rezervat prirode Zelenika

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Strogi rezervat prirode Zelenika
Fagus sylvatica 03.jpg
Najbliži grad Bajina Bašta,  Srbija
Koordinate 43°56′03″N 19°46′53″E / 43.93417°N 19.78139°E / 43.93417; 19.78139
Površina 0,0045 km² (0 mi² )
Osnivanje 2015. god
Upravljačko tijelo Javno preduzeće za gazdovanje šumama „Srbijašume“

Zelenika je dio šumskog kompleksa planine Jelova Gora, na lokalnom putu Jelova Gora – Varda, opština Bajina Bašta, Srbija. Ovaj lokalitet je stanište zelenike ili božikovine (Ilex aquifolium), čije je stanište u Evropi, jugozapadnoj Aziji, sjeverozapadnoj Africi. [1]

Zelenika[uredi - уреди | uredi kôd]

Zelenika (božikovina) je grm ili niže stablo, sporog rasta visine do 5 metara, a može da doživi starost i do 300 godina. Odlikuju je tamnozeleni, sjajni i nazubljeni jako bodljikavi listovi. Cvijetovi su blijedožute boje. Koštunjavi bobičasti plod veličine graška je crvene boje, nalazi se na peteljci samo biljke sa ženskim cvjetovima. Sadrži četiri ili pet sjemenki, sa kojima se hrane uglavnom ptice ili neke divlje životinje, dok se za ljudski rod smatra štetnim.[2]

Cvijetovi božikovine su jednopolni i dvodomni, što znači da biljka može sadržati isključivo ženske ili muške plodove, koji se mogu odrediti između 4. i 12. godine starosti, odnosno prije cvjetanja biljke. Za razliku od muških cvjetova, ženski cvjetovi božikovine su uglavnom izolovani ili smješteni u male grupe od po tri cvijeta, bele ili blago ružičaste boje, sa četiri latice. Cvetanje božikovine odvija se krajem marta i početkom aprila.[3]

Zelenika (božikovina) (Ilex aquifolium)

Plodovi božikovine sazrevaju u novembru i zadržavaju se na granama sve do proleća, kada nestaju prilikom procesa oprašivanja od strane insekata. Kroz stoljeća, u narodu se očuvalo mišljenje koje vrijedi za božikovinu, da biljke koje zimi rađaju plod imaju moć zaštititi čovjeka, jer prkose prirodi. U keltskoj kulturi Druidi su vjerovali da stablo simbolizira sunce i spaljivali ga za zimskog solsticija. Rimljani su vjerovali da grančica božikovine štiti od munje, uroka i zlih sila. U kršćanstvu, cvijet božikovine predstavlja simbol rođenja Isusa, crveni plodovi simboliziraju njegovu krv, a bodljikavo lišće krunu od trnja.[4]

Koristi se kao božićna dekoracija pa je time postala ugrožena vrsta.

Strogi rezervat prirode[uredi - уреди | uredi kôd]

Uredbom Vlade Repunlike Srbije proglašena je 2015. godine zaštićenim područjem II kategorije, regionalnog odnosno velikog značaja, kao Strogi rezervat prirode „Zelenika”. Ukupna površina zaštićenog područja je 0,45 ha i u državnoj je svojini.[5]

Strogi rezervat prirode „Zelenika” stavlјa se pod zaštitu radi očuvanja šumskog kompleksa Jelove Gore obraslog šumom brdske bukve (Fagetum moesiace montanum ilicetosum) i staništa autohtone zajednice reliktne vrste zelenike (Ilex aquifolium).[6]

Na području Strogog rezervata prirode uspostavlјa se režim zaštite I stepena. Na površinama na kojima je utvrđen režim zaštite I stepena sprovodi se stroga zaštita kojom se omogućavaju procesi prirodne sukcesije i očuvanje staništa i životnih zajednica u uslovima divlјine. Pored zabrane i ograničenja koje su regulisane propisima kojima se uređuje zaštita prirode, zabranjuje se i promena namjene zaštićenog područja.


Reference[uredi - уреди | uredi kôd]