Stonske zidine

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Stonske zidine
Obnovljeni dio stonskih zidina
Pogled na Ston sa zidina

Zidine u Stonu, obrambeni zid i jedan od najvećih srednjovjekovnih fortifikacijsko-urbanističkih pothvata [1] u ukupnoj dužini od 5,5 km, zidine su ojačane sa 40-ak kula i 5 tvrđava. Povezuju Ston i Mali Ston.

Povijest[uredi | uredi kod]

Nakon što je 1334. Dubrovačka Republika od srpskog cara Dušana kupila Pelješac, bila joj je potrebna zaštita grada Stona. Prvo je u tridesetak godina zidan obrambeni bedem (među najdužim u Europi) s jedne na drugu stranu poluotoka, te prema jedinstvenom projektu planski podignuta dva utvrđena gradića: južno Ston i sjeverno Mali Ston s ciljem okupljanja ljudi za čuvanje granica i rada u solanama od kojih je država mnogo dobijala. Između 1461. 1464. na stonskim utvrdama radio je firentinski arhitekt Michelozzo po narudžbi Dubrovačke republike[2] Za Veliki zid (dug 1200 m) na Pozvizdu, radi zaštite od susjeda, kronike navode da je njegova izgradnja trajala 18 mjeseci i stajala je 12.000 dukata.

Stonske utvrde bez ikakve sumnje jedan su od najvećih onodobnih građevnih pothvata čija izvorna dužina iznosi 7000 m sastoji se od zidina Stona i Malog Stona, Velikog zida s navedenim trima tvrđavama, dok su zidine i tvrđave flankirane s 10 okruglih i s 31 četvrtastom kulom te 6 polukružnih bastiona. Složeni obrambeni stonski korpus oblikovao se gotovo četiri stoljeća, zbog prilagodba terenu i razvoja naoružanja.[3]

Zidine su imale veliku važnost, jer su branile solanu koja je Dubrovačkoj Republici donosila 15.900 dukata svake godine, uzgajalište školjkaša i sam grad.

Godine 1667. urušilo se oko 0,5 km zidina u katastrofalnom potresu, a zidine su znatno oštećene u potresima 1979. i 1996. godine.

Godine 2004. započeo je rad na restauraciji i sanaciji zastarjelih zidina, koji ima za cilj omogućavanje posjeta predjelu između Velikog i Malog Stona. Pretpostavljalo se da će radovi biti dovršeni do svibnja 2008., ali dotada je obnovljen samo prvotni dio ponad grada Stona. Obnova Velikog zida u Stonu, vrijedna oko pet milijuna kuna, dovršena je, te je najavljeno da će stonske zidine uz naplatu ulaznica za javnost biti otvorene u svibnju 2009. godine.[4] Dio zidina otvoren je za javnost uz naplatu ulaznica početkom listopada 2009. Do danas (stanje 14. lipnja 2013.) pored prvotnog dijela ponad grada obnovljen je i cjelokupan put do Malog Stona. Za obići prvotni dio potrebno je 15 min, a za doći od Velikog do Malog stona zidinama 30 min.

U prvih 9 mjeseci 2013. godine stonske zidine obišlo je 37 000 posjetitelja, što je 53% više nego u istom razdoblju lani.[5]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2014-02-17. Pristupljeno 2014-06-09. 
  2. Stonske zanimljivosti , sa portala ston.hr
  3. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2008-09-25. Pristupljeno 2014-06-09. 
  4. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2007-11-23. Pristupljeno 2014-06-09. 
  5. www.dubrovacki.hr Arhivirano 2014-05-05 na Wayback Machine-u, "Oboren rekord: na zidinama 753 tisuće posjetitelja", objavljeno 7. listopada 2013., pristupljeno 10. lipnja 2014.


Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]

U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Zidine u Stonu