Srodstvo

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Srodstvo je odnos između dviju ili više osoba zasnovan na međusobnoj vezi koja može biti biološke, sociološke ili pravne prirode.

Postoji nekoliko vrsta srodstva:

  • krvno srodstvo - biološke je naravi i temelji se na krvnoj vezi, a definira se kao odnos dviju osoba povezanih podrijetlom, bilo da potječu jedna od druge (npr. otac i sin), ili od zajedničkog pretka (npr. stric i nećak).
  • tazbinsko srodstvo - sociološko-pravne je naravi, a definira se kao odnos između jedne osobe i srodnika njezinog bračnog druga (npr. svekar i snaha, punica i zet, šogor i šogorica, maćeha i pastorak, očuh i pastorka, bakin drugi muž i unuka od njegove žene, djedova druga žena i unuk od njezinog muža, strina i sin suprugovog brata, ujna i sin suprugove sestre, tetak i ćerka supruginog brata ili sestre, itd.). Temelj tazbinskog srodstva je postojanje braka.
  • građansko srodstvo ili srodstvo po posvojenju - temelji se na činjenici posvojenja, a definira se kao odnos između posvojčeta (posvojenika) i posvojitelja te njegovih krvnih srodnika.
  • duhovno srodstvo ili srodstvo po krštenju - kumstvo
  • srodstvo po mlijeku - između dojilje i dojenog djeteta i njegovih potomaka.

Računanje krvnog srodstva[uredi - уреди | uredi izvor]

Računanje krvnog srodstva (lat. computatio) je razvrstavanje krvnih srodnika po linijama (lozama) i stupnjevima. Postoji nekoliko sustava računanja. U hrvatskom pravnom sustavu primjenjuje se tzv. computatio civilis, dok u kanonskom pravu vrijedi tzv. computatio naturalis.

Postoje dvije linije - uspravna (linea recta) i pobočna linija (linea transversa).

Uspravnu liniju čine osobe koje potječu jedna od druge, odnosno preci (ascedenti) i potomci (descedenti): pradjed - djed - otac - sin - unuk - praunuk. Ovisno o perspektivi, razlikuje se ushodna (srodnički niz gleda se od potomaka prema precima: unuk - sin - otac - djed) te nishodna linija (srodnički niz gleda se od predaka prema potomcima: djed - otac - sin - unuk).

Pobočnu liniju (naziva se još i kolateralnom linijom) čine osobe koje ne potječu jedna od druge, već imaju zajedničkog pretka: braća, stric - nećak, bratići, itd. Pobočni srodnici (kolaterali) mogu biti punokrvni (ako imaju oba zajednička roditelja - germani) ili polukrvni (ako imaju samo zajedničkog oca - consanguinei, ili samo zajedničku majku - uterini).

Unutar loza (linija) srodnici se razvrstavaju po stupnjevima (Computatio civilis) ili oi koljenima (Computatio naturalis)

Computatio civilis[uredi - уреди | uredi izvor]

Još je u rimskom pravu vrijedilo pravilo quot generationes tot gradus (prijevod: Koliko poroda toliko stupnjeva). Tako se prema tom pravilo stupanj srodstva utvrđuje na način da se uzima u obzir broj poroda u obje linije, osim rođenje zajedničko pretka. To znači da su npr. brat i sestra u drugom stupnju srodstva, budući da su potrebna dva poroda (gledajući od zajedničkog pretka); bratići su i četvrtom stupnju srodstva, budući da su potrebna četiri poroda (gledajući od zajedničkog pretka): rođenje njihovih roditelja, a zatim njihovo rođenje; ujak i nećak su u trećem stupnju srodstva, budući da su potrebna tri poroda (porod ujaka, porod ujakovog brata, odnosno nećakovog oca, te rođenje nećaka).

Computatio naturalis[uredi - уреди | uredi izvor]

Prema sustavu koji se primjenjuje u kanonskom pravu, stupanj srodstva računa se tako da se gleda broj poroda samo u jednoj pobočnoj liniji, pa su tako brat i sestra u prvom koljenu, bratići u drugom, a ako linije nisu jednake tada se stupanj srodstva gleda po duljoj liniji od zajedničkog pretka, pa su tako stric i nećak u drugom koljenu.

Primjena u pravu[uredi - уреди | uredi izvor]

U nasljednom pravu činjenica postojanja krvnog i građanskog srodstva važna je prilikom utvrđivanja nasljednika ostavitelja (kod zakonskog nasljednog prava). U obiteljskom pravu činjenica srodstva važna je primjerice kod dužnosti uzdržavanja, skrbništva. U bračnom pravu, kao djelu obiteljskog, postojanje krvnog srodstva između nevjeste i ženika može biti prepreka za sklapanje braka. U postupovnom pravu (kaznenom, građansko, upravnom) postojanje srodstva može biti razlog zbog kojeg se može/mora tražiti izuzeće službene osobe (npr. suca), ali i povlastica (npr. oslobođenje od svjedočenja protiv srodnika).