Bračno pravo

Izvor: Wikipedia

Bračno pravo obuhvaća pravna pravila kojima se uređuje brak i odnosi u braku. Nije samostalna pravna grana, već je dio obiteljskog prava, pa poprima značajke koje su karakteristične za obiteljsko pravo: prije svega strogost propisa (ius cogens) i stroga formalnost, uz minimum dopuštenog odstupanja.

Normama bračnog prava prvenstveno se propisuju pretpostavke te postupak za sklapanja braka, ali i za njegov prestanak, kao i odnosi u braku i u vezi s brakom (osobna imovinska prava i dužnosti bračnih drugova), te pravne posljedice prestanka braka.

Povijesni razvoj bračnog prava[uredi - уреди | uredi izvor]

Pojam braka[uredi - уреди | uredi izvor]

Brak je zakonom uređena životna zajednica žene i muškarca.

Pretpostavke za sklapanje braka[uredi - уреди | uredi izvor]

Pretpostavke za postojanje braka[uredi - уреди | uredi izvor]

Ispunjenjem ovih pretpostavki potrebno je da bi brak uopće pravno nastao. To je minimum zahtjeva koje zakonodavac postavlja kako bi se jedan društveni odnos pretvorio u pravni odnos, i koji bi bio pravno priznat. Ukoliko se ne ispuni koja od pretpostvki, ima za posljedicu nepostojanja odnosa, tj. pravne posljedice braka ne postoje (nepostojeći brak).

Hrvatski zakonodavac propisao je tri pretpostavke koje se moraju ispuniti u vrijeme sklapanja braka da bi se priznali učinci braka:

  • da su nevjesta i ženik osobe različita spola,
  • da su nevjesta i ženik izjavili svoj pristanak za sklapanje braka,
  • da je brak sklopljen pred službenom osobom.

Pretpostavke za valjanost braka[uredi - уреди | uredi izvor]

Ove pretpostavke ne djeluju na nastanak braka, već utječu na njegovu pravnu valjanost. Ova vrsta pretpostavki obuhvaćaju slučajeve kad nastanu pravne posljedice braka (odosno kad je brak sklopljen), a ukoliko one nisu ispunjene, povlači za sobom mogućnost poništaja braka (ništav brak). Ove pretpostavke propisuju se za slučajeve kada sklapanje braka nije društveno poželjno.

Hrvatski zakonodavac propisao je pretpostavke sljedeće pretpostavke za valjanost braka:

  • punoljetnost,
  • poslovna sposobnost,
  • nepostojanje srodstva,
  • nepostojanje ranijeg braka.

Postupak za sklapaje braka[uredi - уреди | uredi izvor]

Sklapanja braka u građanskom obliku[uredi - уреди | uredi izvor]

Brak u građanskom obliku sklapa se pred matičarom.

Sklapanja braka u vjerskom obliku[uredi - уреди | uredi izvor]

Brak se u vjerskom obliku s učincima građanskog braka sklapa pred službenikom vjerske zajednice koja s Republikom Hrvatskom o tome ima uređene pravne odnose. Za sada Hrvatska ima regulirane odnose sa Svetom Stolicom u pogledu sklapanja braka katolika.

Osobna prava i dužnosti bračnih drugova[uredi - уреди | uredi izvor]

Imovinska prava i dužnosti bračnih drugova[uredi - уреди | uredi izvor]

Prestanak braka[uredi - уреди | uredi izvor]

Smrt bračnog druga[uredi - уреди | uredi izvor]

Proglašenje nestalog bračnog druga umrlim[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavna stranica: Proglašenje nestale osobe umrlom

Poništaj braka[uredi - уреди | uredi izvor]

Razvod braka[uredi - уреди | uredi izvor]

Poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Alinčić, Bakarić-Abramović, Hrabar, Jakovac-Lozić, Korać, OBITELJSKO PRAVO, Zagreb, 2001.


Wiki Nedovršeni članak Bračno pravo je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.