Prijeđi na sadržaj

Sova ušara

Izvor: Wikipedija
Sova ušara
Sova ušara
Status zaštite

Status zaštite: Niska zabrinutost (IUCN 3.1)

Naučna klasifikacija
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Aves
Red: Strigiformes
Porodica: Strigidae
Rod: Bubo
Vrsta: B. bubo
Dvojni naziv
Bubo bubo
(Linnaeus, 1758.)

Sova ušara (lat. Bubo bubo) najveća je noćna vrsta iz porodice sova.

Sova ušara je najveća sova u Europi i na zapadnom paleoarktiku. Samo jedna vrsta sove je veća od nje (lat. Bubo blakistoni) i samo jedna vrsta sove je teža od nje (laponska sova). Duljina tijela varira od 59 do 73 cm, raširenih krila duga je od 160 do 190 cm, a teška je 2-4 kg. Nešto je manja nego suri orao, ali veća od snježne sove. Ima velike pernate "uši" na vrhu glave, koje nemaju nikakve veze s pravim ušima. Mužjaci i ženke ne mogu se razlikovati po vanjštini, jer su iste boje i veličine. Razlikuju se po "ušima", koje su kod ženke silaznog oblika. Perje je smeđe boje, a oči su narančaste boje.

Sova ušara izbliza
Bubo bubo bubo

Način života

[uredi | uredi kod]

Sova lovi noću, od sumraka do zore. Let je bešuman, s mekim zamasima krila, kada leti na velike udaljenosti. Imaju različite tehnike lova. Mogu uhvatiti svoj plijen na tlu te u punom letu. Također može loviti u šumi, ali više voli otvorene prostore. Može živjeti više od 60 godina u zatočeništvu, a u divljini do oko 20 godina. Uglavnom strada od dalekovoda, prometa i lova.

Prehrana

[uredi | uredi kod]

U različitim područjima kao plijen lovi različite životinje kao što su: štakori, miševi, zečevi. Jede i strvine tih vrsta, kao i mlade i odrasle lisice, kune te kukce, pa čak i ribe. Pogotovo voli jesti ježeve i zmije i ne boji se poskoka.

Stanište

[uredi | uredi kod]

Obitava na velikim prostranstvima Europe i Azije, ali ne na sjeveru, gdje su ekstremne hladnoće. Voli stare listopadne i crnogorične šume, stepe, polupustinje, mokre i suhe ravnice i kamenjare.