Prijeđi na sadržaj

Sindrom toksičnog šoka

Izvor: Wikipedija

Sindrom toksičnog šoka je rijetka, po život opasna komplikacija bakterijske infekcije. Često je povezana s korištenjem upijajućih tampona i kontracepcijskih spužvi.[1] Uzrokuju ga egzotoksini stafilokoka ili streptokoka.[2] Simptomi mogu uključivati groznicu, osip, ljuštenje kože, nizak krvni tlak, višestruko zahvaćanje organa koje može brzo napredovati u teški i nepopravljivi šok.[2] Mogu postojati i simptomi povezani sa specifičnom infekcijom, poput mastitisa, osteomijelitisa ili upale pluća.[3] Sindrom je prvi put opisan 1927.[4]

Sindrom toksičnog šoka sa streptokokom ponekad se naziva sindromom sličnim toksičnom šoku. Temeljni mehanizam za njegov nastanak uključuje proizvodnju superantigena tijekom invazivne streptokokne infekcije ili lokalizirane stafilokokne infekcije.[5] Rizični faktori za stafilokokni tip su uporaba visoko upijajućih tampona i kožne lezija kod male djece karakteriziranih povišenom temperaturom, niskim krvnim tlakom, osipom, povraćanjem i/ili proljevom te zatajenjem više organa.[6][7] Dodatni faktori za šok sindrom uključuju i ozlijede na koži ili operacije. Dijagnoza se postavlja klinički i izolacijom uzročnika hemokulturama (za streptokok) ili iz uzoraka s mjesta upale. U Sjedinjenim Državama streptokokni toksični šok javlja se u 3 od 100.000 slučajeva godišnje, a stafilokokni TSS u oko 0.5 na 100.000 godišnje. Pojava toksičnog šoka je češća u zemljama u razvoju.[8]

Liječenje

[uredi | uredi kod]

Liječenje uključuje intravenoznu terapiju, uzimanje antibiotika, inciziju i drenažu apscesa te intravenozno uzimanje imunoglobulina.[9] Preporučuje se da se odmah odstrane tamponi, dijafragme i druga strana tijela. Sumnjiva mjesta primarne infekcije treba pomno dekontaminirati. MR ili CT mekog tkiva pomaže pri lokalizaciji mjesta infekcije. Dekontaminacija obuhvaća reinspekciju i ispiranje kirurških rana, čak i ako se doimaju zdravima; ponovljeni debridman nekrotičnih tkiva i ispiranje mjesta koja mogu biti kolonizirana prirodnim putem (sinusi, rodnica). Za sprječavanje ili liječenje hipovolemije, hipotenzije ili šoka daju se tekućine i elektroliti. Budući da se po cijelom tijelu može dogoditi gubitak tekućine u tkiva, šok može biti težak i otporan. Ponekad je potrebno agresivno oporavljanje tekućinama i potpora cirkulacije.[2] Ukupni rizik od smrti iznosi oko 50% kod streptokokne bolesti, a 5% kod stafilokokne bolesti. Smrt može nastupiti u roku od 2 dana.

Povijest

[uredi | uredi kod]

Naziv "sindrom toksičnog šoka" prvi je primijenio dr. James K. Todd 1978.[10] Dr. Philip M. Tierno Jr., direktor kliničke mikrobiologije i imunologije u Medicinskom centru Sveučilišta u New Yorku Langone, pomogao je u utvrđivanju da tamponi stoje iza slučajeva sindroma toksičnog šoka (TSS) početkom 1980-ih. Za porast slučajeva TSS-a, Tierno okrivljuje puštanje na tržište tampona veće apsorpcije napravljenih od rayona 1978. godine, kao i relativno nedavnu preporuku proizvođača da se tamponi koriste tijekom noći.[11] Međutim, kasnija meta-analiza otkrila je da sastav materijala tampona nije izravno povezan s učestalošću sindroma toksičnog šoka, dok je sadržaj kisika i ugljičnog dioksida pri uzimanju menstrualne tekućine snažnije povezan.[12][13][14]

Godine 1982. pokrenut je slučaj Kehm v. Proctor & Gamble, gdje je obitelj Patricije Kehm tužila Procter & Gamble za njenu smrt od TSS-a 6. rujna 1982. Pacijentica je koristila tampone marke Rely. To je bio prvi uspješan slučaj protiv tvrtke Procter & Gamble, koja je platila 300.000 dolara kompenzacijske štete obitelji Kehm. Ovaj se slučaj može pripisati povećanju broja propisa i ispitivanja sigurnosnih protokola za trenutne zahtjeve FDA -e.[15]

Faktori rizika

[uredi | uredi kod]

Dokazani čimbenici rizika za razvoj TSS-a su nedavni porođaj, upotreba tampona, nedavna infekcija stafilokokom, nedavni kirurški zahvat i strana tijela u tijelu.[16]

FDA predlaže sljedeće smjernice za smanjenje rizika od dobivanja TSS-a pri upotrebi tampona:[17][18]

  • Odabrati najmanju upijajuću razinu potrebnu za protok (test upijanja odobrila je FDA)
  • Slijediti upute i smjernice za umetanje i upotrebu tampona (nalaze se na naljepnici kutije)
  • Mijenjati tampon barem svakih 6 do 8 sati ili češće ako je potrebno
  • Naizmjenična upotreba tampona i uložaka
  • Izbjegavajte korištenja tampona preko noći ili za vrijeme spavanja
  • Povećati svijest o znakovima upozorenja o sindromu toksičnog šoka i drugim zdravstvenim rizicima povezanim s tamponom (i ukloniti tampon čim se primijeti faktor rizika)

FDA također savjetuje onima s poviješću TSS-a da ne koriste tampone, te da ih zamijene drugim proizvodima intimne higijene za upijanje i prikupljanje menstrualne krvi.[19] Ostali dostupni proizvodi za menstrualnu higijenu su ulošci, menstrualne čašice, menstrualni diskovi i menstrualne gaćice.[20]

Slučajevi TSS-a povezanih s tamponima vrlo su rijetki u Velikoj Britaniji[21][22][23] i Sjedinjenim Državama.[24][25] Kontroverzna studija koju je proveo Tierno otkrila je da će tamponi od pamuka rjeđe dovesti do TSS-a od tampona proizvedenih u uvjetima u kojima TSS može rasti.[26] To je učinjeno izravnom usporedbom 20 marki tampona, uključujući konvencionalne tampone od pamuka/rajona i tampone od 100% organskog pamuka.[27] U nizu studija provedenih nakon ove početne tvrdnje pokazalo se da su svi tamponi (bez obzira na sastav) slični po svom učinku na TSS i da tamponi napravljeni od rayona nemaju povećanu incidenciju TSS -a.[28] Umjesto toga, tampone je potrebno odabrati na temelju minimalne ocjene upijanja potrebne za apsorpciju protoka koji odgovara pojedincu.[18]

Morske spužve se prodaju i kao proizvodi za menstrualnu higijenu. Studija Sveučilišta u Iowi iz 1980. otkrila je da komercijalno prodane morske spužve sadrže pijesak, šljunak i bakterije. Stoga bi morske spužve također mogle uzrokovati sindrom toksičnog šoka.[29]

Studije su pokazale neznatno veće srednje razine žive kod korisnika tampona u usporedbi s korisnicima koji nemaju tampone. Nema dokaza koji pokazuju vezu između uporabe tampona i biomarkera upale.[30]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. ↑ Toksični šok sindrom – uzroci, simptomi i liječenje (hr) (2012-11-02).
  2. ↑ 2,0 2,1 2,2 Hrvatska, Placebo d o o Split i MSD. MSD priručnik dijagnostike i terapije: Sindrom toksičnog šoka (hr).
  3. ↑ Low, DE (July 2013). „Toxic shock syndrome: major advances in pathogenesis, but not treatment.”. Critical Care Clinics 29 (3): 651–75. DOI:10.1016/j.ccc.2013.03.012. PMID 23830657. 
  4. ↑ Toxic Shock Syndrome: Causes and Prevention (en-GB).
  5. ↑ Goda, Ken; Kenzaka, Tsuneaki; Hoshijima, Masahiko; Yachie, Akihiro; Akita, Hozuka (2021-01-06). „Toxic shock syndrome with a cytokine storm caused by Staphylococcus simulans: a case report”. BMC Infectious Diseases 21 (1): 19. DOI:10.1186/s12879-020-05731-y. ISSN 1471-2334. PMC PMC7789174. PMID 33407229. 
  6. ↑ Toxic shock syndrome (other than Streptococcal) (TSS): 2011 Case Definition. Centers for Disease Control and Prevention (8 May 2014). Archived from the original on 2020-07-13. Preuzeto 2021-09-25.
  7. ↑ Khajuria, A; Nadam, HH; Gallagher, M; Jones, I; Atkins, J (2020). „Pediatric Toxic Shock Syndrome After a 7% Burn: A Case Study and Systematic Literature Review”. Ann. Plast. Surg. 84 (1): 35–42. DOI:10.1097/SAP.0000000000001990. PMID 31192868. 
  8. ↑ Ross, Adam (2021). Toxic Shock Syndrome, Treasure Island (FL): StatPearls Publishing.
  9. ↑ Wilkins, Amanda L.; Steer, Andrew C.; Smeesters, Pierre R.; Curtis, Nigel (2017). „Toxic shock syndrome – the seven Rs of management and treatment” (en). Journal of Infection 74: S147–S152. DOI:10.1016/S0163-4453(17)30206-2. PMID 28646955. 
  10. ↑ Delaney, Janice (1988). The Curse: A Cultural History of Menstruation (na en), University of Illinois Press. ISBN 9780252014529
  11. ↑ „A new generation faces toxic shock syndrome”. The Seattle Times. 26. siječnja 2005.. 
  12. ↑ Lanes, Stephan F.; Rothman, Kenneth J. (1990). „Tampon absorbency, composition and oxygen content and risk of toxic shock syndrome”. Journal of Clinical Epidemiology 43 (12): 1379–1385. DOI:10.1016/0895-4356(90)90105-X. ISSN 0895-4356. PMID 2254775. 
  13. ↑ Ross, R. A.; Onderdonk, A. B. (2000). „Production of Toxic Shock Syndrome Toxin 1 by Staphylococcus aureus Requires Both Oxygen and Carbon Dioxide”. Infection and Immunity 68 (9): 5205–5209. DOI:10.1128/IAI.68.9.5205-5209.2000. ISSN 0019-9567. PMC 101779. PMID 10948145. 
  14. ↑ Schlievert, Patrick M.; Davis, Catherine C. (2020-05-27). „Device-Associated Menstrual Toxic Shock Syndrome” (en). Clinical Microbiology Reviews 33 (3): e00032–19, /cmr/33/3/CMR.00032–19.atom. DOI:10.1128/CMR.00032-19. ISSN 0893-8512. PMC 7254860. PMID 32461307. 
  15. ↑ Vostral, Sharra L. (Prosinac 2011.). „Rely and Toxic Shock Syndrome: A Technological Health Crisis”. The Yale Journal of Biology and Medicine 84 (4): 447–459. ISSN 0044-0086. PMC 3238331. PMID 22180682. 
  16. ↑ Toxic shock syndrome: MedlinePlus Medical Encyclopedia (en).
  17. ↑ e-CFR: Title 21: Food and Drugs Administration. U.S. Food and Drug Administration.
  18. ↑ 18,0 18,1 Commissioner, Office of the (2019-02-09). „The Facts on Tampons—and How to Use Them Safely” (en). FDA. 
  19. ↑ Toxic Shock Syndrome (TSS) (en).
  20. ↑ Period Products: The Good, the Bad, and the Ugly (en-us).
  21. ↑ Kent, Ellie (2019-02-07). I nearly died from toxic shock syndrome and never used a tampon.
  22. ↑ TSS: Continuing Professional Development (2007-10-01). Archived from the original on 2022-01-29. Preuzeto 2022-01-29.
  23. ↑ Mosanya, Lola (2017-02-14). Recognising the symptoms of toxic shock syndrome saved my life.
  24. ↑ Toxic Shock Syndrome (2015-02-11).
  25. ↑ What You Need To Know About Toxic Shock Syndrome (2018-07-02).
  26. ↑ Tierno, Philip M.; Hanna, Bruce A. (1985-02-01). „Amplification of Toxic Shock Syndrome Toxin-1 by Intravaginal Devices”. Contraception 31 (2): 185–194. DOI:10.1016/0010-7824(85)90033-2. ISSN 0010-7824. PMID 3987281. 
  27. ↑ Tierno, Philip M.; Hanna, Bruce A. (1998-03-01). „Viscose Rayon versus Cotton Tampons” (en). The Journal of Infectious Diseases 177 (3): 824–825. DOI:10.1086/517804. ISSN 0022-1899. PMID 9498476. 
  28. ↑ Berger, Selina; Kunerl, Anika; Wasmuth, Stefan; Tierno, Philip; Wagner, Karoline; Brügger, Jan (Rujan 2019.). „Menstrual toxic shock syndrome: case report and systematic review of the literature”. The Lancet. Infectious Diseases 19 (9): e313–e321. DOI:10.1016/S1473-3099(19)30041-6. ISSN 1474-4457. PMID 31151811. 
  29. ↑ Ask John.
  30. ↑ Singh, Jessica; Mumford, Sunni L.; Pollack, Anna Z.; Schisterman, Enrique F.; Weisskopf, Marc G.; Navas-Acien, Ana; Kioumourtzoglou, Marianthi-Anna (11. veljače 2019.). „Tampon use, environmental chemicals and oxidative stress in the BioCycle study”. Environmental Health: A Global Access Science Source 18 (1): 11. DOI:10.1186/s12940-019-0452-z. ISSN 1476-069X. PMC 6371574. PMID 30744632. 
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Sindrom_toksičnog_šoka&oldid=41567936