Shuvuuia

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Shuvuuia
Shuvuuia.jpg
Umjetnička rekonstrukcija
Naučna klasifikacija
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Reptilia
Nadred: Dinosauria
Red: Saurischia
Podred: Theropoda
Porodica: Alvarezsauridae
Rod: Shuvuuia
Chiappe, Norell & Clark, 1998.

Shuvuuia je rod teropodnih dinosaura sličnih pticama iz perioda kasne krede; nastanjivala je današnju Mongoliju. Pripadnik je porodice Alvarezsauridae, malenih celurosaura koje karakteriziraju kratki, ali snažni prednji udovi specijalizirani za kopanje. Tipična i jedina poznata vrsta je Shuvuuia deserti ili "pustinjska ptica".[1] Naziv Shuvuuia potiče od mongolske riječi shuvuu (шувуу), što znači "ptica".

Opis[uredi - уреди | uredi izvor]

Shuvuuia je bila malena i lako građena životinja. Duga 60 cm, po dužini je bila jedan od najmanjih dinosaura. Lubanja je bila lake građe, sa dugim i tankim čeljustima i malenim zubima. Shuvuuia je jedinstvena među teropodima zbog sposobnosti da izvede prokinezu, odnosno da pokreće gornju čeljust nezavisno od moždane šupljine.

Zadnji udovi bili su dugi, vitki i sa kratkim prstima, što pokazuje znatnu sposobnost trčanja. Međutim, pradnji udovi bili su neobično kratki i snažno građeni. Iako se prije za Shuvuuiu i ostale alvarezsauride smatralo da su imali samo po jedan prst na prednjim udovima, noviji primjerci pokazuju prisustvo redukovanog drugog i trećeg prsta, koji nisu pronađeni kod prijašnjih primjeraka.[2] Kao i ostali alvarezsauridi, Shuvuuia je možda koristila prednje udove za otvaranje gnijezda kukaca, a svoje tanke, neobično pokretljive čeljusti kako bi takav plijen izvadila.[3]

Fosili roda Shuvuuia pronađeni su na dvije lokacije u formaciji Djadochta: Ukhaa Tolgod i Tögrögiin Shiree. Za ta mjesta se smatra da su stara oko 75 milijuna godina. U to vrijeme na istom prostoru postojali su Velociraptor i Protoceratops.

Perje[uredi - уреди | uredi izvor]

Shuvuuia je bila četvrti teropodni rod dinosaura koji je pokazivao direktne dokaze perja. Tipični primjerak bio je okružen malenim, šupljim strukturama nalik cijevima koje su podsjećale na stručak (osnovu) perja današnjih ptica. Iako je taj primjerak bio veoma loše očuvan, biokemijske analize su kasnije pokazale da te strukture sadrže produkte truljenja proteina beta-keratina, ali (što je još važnije) nije bilo dokaza prisutnosti alfa-keratina. Dok se beta-keratin nalazi kod kožnih stanica i stanica perja i kod gmazova i kod ptica, samo u ptičjem perju uopće nema alfa-keratina. Ti dokazi pokazuju da je Shuvuuia vjerojatno imala "ogrtač" od perja.[4]

U popularnoj kulturi[uredi - уреди | uredi izvor]

Shuvuuia je prikazana u prvoj epizodi TV serije Discovery Channela Dinosaur Planet; lovi je Velociraptor, ali na kraju završi kao plijen Oviraptoru.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Chiappe, L.M., Norell, M. A., and Clark, J. M. (1998). "The skull of a relative of the stem-group bird Mononykus." Nature, 392(6673): 275-278.
  2. Suzuki, S, L. Chiappe, G. Dyke, M. Watabe, R. Barsbold and K. Tsogtbaatar (2002). "A new specimen of Shuvuuia deserti Chiappe et al., 1998, from the Mongolian Late Cretaceous with a discussion of the relationships of alvarezsaurids to other theropod dinosaurs." Contributions in Science (Los Angeles), 494: 1-18
  3. Longrich, Nicholas R.; and Currie, Philip J. (2009). "Albertonykus borealis, a new alvarezsaur (Dinosauria: Theropoda) from the Early Maastrichtian of Alberta, Canada: Implications for the systematics and ecology of the Alvarezsauridae". Cretaceous Research 30 (1): 239–252. doi:10.1016/j.cretres.2008.07.005. 
  4. Schweitzer, M.H., J.A. Watt, R. Avci, L. Knapp, L. Chiappe, M. Norell & M. Marshall. (1999). "Beta-keratin specific immunological reactivity in feather-like structures of the Cretaceous alvarezsaurid, Shuvuuia deserti." Journal of Experimental Zoology (Mol Dev Evol), 285: 146-157.

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]