Rhys ap Gruffydd

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Rhys ap Gruffydd
Princ Deheubartha
Princ od Walesa/Velšana
princ Deheubartha
Vladavina 1155–1197
Prethodnik Maredudd ap Gruffydd
Nasljednik Gruffydd ap Rhys II
Suprug/a Gwenllian ferch Madog
Potomstvo
Gruffydd ap Rhys II
Maelgwn ap Rhys
Rhys Gryg
Hywel ap Rhys
Gwenllian ferch Rhys
Angharad ferch Rhys
i drugi
Otac Gruffydd ap Rhys
Majka Gwenllian ferch Gruffydd
Rođen/a o. 1132
Umro/la 28. april 1197

Rhys ap Gruffydd ili ap Gruffudd (često angliziran u "Griffith") (1132 – 28. aporil 1197) bio je vladar države Deheubarth u južnom Walesu, koji je vladao od 1115. do 1197. Danas se često naziva Lord Rhys (velški Yr Arglwydd Rhys), iako se ta titula nije koristila za života .[1] Najčešće je koristio titulu "Posjedni princ Deheubartha" ili "princ Južnog Walesa", a otkrivena su i dva dokumenta gdje se nazivao "princ od Walesa" ili "princ Velšana".[2] Rhys se smatra jednim od najuspješnijih i njajmoćnijih velških vladara, a nakon smrti Owain Gwynedda u Gwyneddu 1170. je dominirao cijelim Walesom.

Rhysov djed Rhys ap Tewdwr, je bio kralj Deheubartha prije nego što je u Brecon 1093. ubijen od Bernarda de Neufamarchea, a najveći dio teritorije Deheubartha zauzeli Normani. Rhysov otac Gruffydd ap Rhys je uspio zavladati manim dijelom, a još više teritorije je oslobođeno nakon Gruffyddove smrti zahvaljujući Rhysovoj starijoj braći. Rhys je postao vladar Deheubartha 1155. Tri godine kasnije je prisiljen je priznati engleskog kralja Henryja II za svog sizerena. Henry je 1163. napao Deheubarth, zarobio Rhysa i oduzeo mu svu zemlju; nekoliko tjedana kasnije je Rhys oslobođen i dobio je natrag manji komad svojih posjeda. Rhys je potom sklopio savez sa Owainom Gwyneddom te, nakon što je propala Henryjeva invazija Walesa 1165. godine, uspio vratiti najveći dio svoje zemlje.

Godine 1171. se Rhys pomirio sa kraljem Henryjem, koji mu je priznao posjede te ga imenovao Sucem Južnog Walesa. Sa kraljem Henryjem je bio u dobrim odnosima do njegove smrti 1189. Nakon toga je Rhys digao ustanak protiv kralja Richarda I te napao normanske posjede u svom susjedstvu, zauzevši veliki broj zamaka. Pred kraj života je imao problema održavati vlast, prije svega zbog sinova Maelgwna i Gruffydda koji su se međusobno zavadali. Rhys je pokrenuo posljedni pohod protiv Normana 1196. osvojivši niz zamaka. Sljedeće godine je iznenada umro te je sahranjen u Katedrali sv. Davida.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Turvey pp. 91–92.
  2. U povelji kojom daruje samostan Chertsey Abbey je koristio princeps Wall[ie] a u povelji 1184. vezanom uz samostan Strata Florida Abbey koristi Walliar[um] princeps. v. Pryce (2005) pp. 96–97, 168–169, 171–174.

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

Primarni izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Giraldus Cambrensis. 1908. The Itinerary through Wales; Description of Wales. Edited and translated by R. C. Hoare. Everyman's Library. ISBN 0-460-00272-4.
  • Giraldus Cambrensis. 1861–91. Giraldi Cambrensis: opera ed. J. S. Brewer. (Rolls Series). 8 vols. Longman, Green, Longman & Roberts.
  • Jones, T., ed. 1941. Brut y Tywysogion: Peniarth MS. 20. University of Wales Press.
  • Pryce, H., ed. 2005. The Acts of Welsh rulers 1120–1283. University of Wales Press. ISBN 0-7083-1897-5.

Sekundarni izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]