Prvi sveti rat

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Prvi sveti rat
Datum cca. 595. pne.585. pne.
Lokacija
Rezultat Uništenje Krise i oslobođenje Delfa.
Zaraćene strane
Amfiktionska liga na čelu s Delfima,
Sikion
Krisa
Komandanti
Klisten iz Sikiona

Prvi sveti rat (595. pne.-585. pne.) je oružani sukob koji je u staroj Grčkoj vodila Amfiktionska liga na čelu Delfima protiv grada Krisa, a u suvremeno doba privukao pažnju kao prvi primjer kemijskog ratovanja u historiji.

Sukob je nastao i ime dobio po tome što su Krišani, koristeći svoj strateški položaj, često pljačkali i zlostavljali hodočasnike na putu za svetište Apolona u Delfima, odnosno po stalnim upadima i prisvajanju zauzimanju zemlje Delfa. Grčki polisi su se, po tradiciji, obratili za savjet proročištu u Delfima, a ono im je reklo da je jedini odgovor na krišanske provokacije totalni rat. Nakon toga su se polisi udružili u Amfiktionsku ligu, bacili Apolonovu kletvu na Krisu i zarekli da neće stati dok grad ne bude uništen zajedno sa svim njegovim žiteljima.

Na čelo amfiktionske vojske je došao Klisten, tiranin grada Sikiona. Njegova mornarica je u Korintskom zaljevu blokirala morske pristupe Krisi, dok su kopnene snage ostalih grčkih gradova opsjele Krisu s kopna. Prema većini antičkih izvora, amfiktionske snage su slučajno otkrile cijev kojom se grad snabdijevao s vodom, pa su je dali otrovati s kukutom. Branitelji su dobili proljev i oslabili, te su ih napadači lako savladali i potom sve pobili.