Prorok Josif

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Braća prodaju Josifa
Razmještaj trinaest plemena u Izrailju (Josifova:Efrem i Manaše)
Josif upravlja Egiptom

Prorok Josif (heb. יוֹסֵף,arap. يوسف, Yusuf) bio je jedanaesti od dvanaest sinova Jakovljevih. Prema svedočanstvu Svetog pisma Staroga zaveta njegova braća su ga zbog ljubomore kao veoma mladog prodali u roblje. Kao rob je bio odveden u Egipat. U Egiptu je Josip postao sužanj u kući faraonovog činovnika Potifara. Josip je brzo zadobio njegovo povjerenje, pa ga je postavio za upravitelja kuće. Potifarovoj ženi Josip se svidi i odluči ga zavesti, no on njene namjere odbija ostajući vjeran gospodaru. Ljuta njegovim postupkom, ona ga optuži da je on nju zavodio. Zbog toga Josip dospijeva u zatvor gdje njegova pamet i spretnost brzo dolaze do izražaja. Bio je vrlo omiljen, a tumačio je snove dvojici faraonovih slugu.

Jednom faraon usnu san koji mu nitko nije uspio protumačiti. Sluge se sjetiše Josipa pa ga preporuče faraonu. Faraon mu ispriča san u kojem je usnio sedam debelih krava, a potom i sedam mršavih krava koje su pojele one debele. Osim njih usnuo je i sedam šturih klasova kako gutaju sedam jedrih klasova. Josip, uz Božju pomoć, pretkaže faraonu sedam sušnih godina koje će uslijediti nakon sedam plodnih godina. Preporučio je faraonu da se na to pripremi. Faraon ga za nagradu postavi za upravitelja dvora.

Peter von Cornelius: Josip se otkriva braći

Nakon sedam godina obilja tijekom kojih je Josip skupio zalihe uslijedio je sedam gladnih godina. Žita nije bilo nigdje osim u Egiptu, pa su Josipova braća došla u Egipat kupiti ga. Josip ih je prepoznao, ali oni njega nisu. Stavio ih je na kušnju kako bi vidio jesu li se promijenili. Zadržao je jednog od njih u zatvoru i naložio im da sljedeći put povedu Benjamina, najmlađeg brata. Benjamin je, uz Josipa, bio jedino Jakovljevo dijete s Rahelom. On nije želio pustiti ga, ali mu braća obećaju da će ga vratiti nazad.

Sljedeći put kad su bili u Egiptu, Josip naredi da se u Benjaminovu vreću sa žitom ubaci zlato kako bi ga mogao optužiti za krađu.

Braća nisu željela pustiti Benjamina znajući kako bi njihov stari otac umro od tuge. Preuzeše krivnju na sebe. Vidjevši da su mu se braća promijenila Josip im se odaje. Nakon toga braća se vratiše po oca i nastaniše se u Egiptu. U Knjizi Postanka ovime i završava priča o Josipu.

Prorok Josif u Svetom pismu[uredi - уреди | uredi izvor]

I kad Josif dođe k braći svojoj, svukoše s njega haljinu njegovu, haljinu šarenu, koju imaše na sebi. I uhvativši ga baciše ga u jamu; a jama beše prazna, ne beše vode u njoj. Posle sedoše da jedu. I podigavši oči ugledaše, a to gomila Ismailjaca iđaše od Galada s kamilama natovarenim mirisavog korenja i tamjana i smirne, te nošahu u Misir. (1 Moj. 37:26, 1 Moj. 37:36, Priče 30:20) I reče Juda braći svojoj: Kakva će biti korist što ćemo ubiti brata svog i zatajiti krv njegovu? (1 Moj. 4:10, Jov 16:18) Hajde da ga prodamo ovim Ismailjcima pa da ne dižemo ruke svoje na nj, jer nam je brat, naše je telo. I poslušaše ga braća njegova. (1 Moj. 29:14, 1 Moj. 42:21) Pa kad trgovci madijanski behu pored njih, oni izvukoše i izvadiše Josifa iz jame, i prodadoše Josifa Ismailjcima za dvadeset srebrnika; i oni odvedoše Josifa u Misir. (1 Moj. 39:1, 1 Moj. 45:4, 5 Moj. 33:16, Sud. 6:3, Psal. 105:17, Mat. 27:9, Dela 7:9)

Pretpostavke o vezi sa Imhotepom[uredi - уреди | uredi izvor]

Pojedini arheolozi i istoriografi poistovećuju Josifa sa egipatskim sveštenikom Imhotepom. Naime, veliki broj činjenica vezanih za živote jednoga i drugoga se poklapaju. Obojica nisu kraljevskog porekla ali su bili izuzetno bliski faraonu. Oboje su cenjeni kao veliki mudraci, lekari, arhitekte, graditelji. Gradnja prvih piramidalnih građevina se vezuje za obojicu, a nije bio redak slučaj u tim vremenima da Jevreji pripadnike svoga naroda nazivaju jevrejskim imenom iako on zvanično nosi egipatko ime. To je bio slučaj kod gotovo svih stranaca koji su radili u faraonovoj administraciji.

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]