Problemski šah

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Problemski šah je samostalni oblik šahovske djelatnosti, koji je nastao proširenjem šahovske igre u idejnom i konstruktivnom smjeru, a kojemu je osnovni element šahovski problem. Šahovski problem je kompozicija s ugrađenim rješenjem, koja elementima šaha izražava svoju ideju po specifičnim pravilima. Josip Varga u svojoj knjizi "Bajke na šahovskoj ploči" (Zagreb, 1992.) piše: "Opširna je teorija problemskog šaha, ali se ukratko može reći da šahovski problem mora zadovoljiti ove kriterije - šahovska pravila, estetski sud, načelo ekonomije i zanimljivost zagonetke." Šahovski problem nije nastao iz šahovske partije, već je to umjetno stvorena pozicija jednog ili više autora. Unatoč tome, pozicija problema je legalna, jer za nju postoji dokazna partija. Ako nije tako, problem je nekorektan. Šahovski problemi dijele se u dvije vrste: u ortodoksne i heterodoksne probleme. Šablon:Chess diagram

Ortodoksni problemi se temelje na pravilima šahovske igre i dijele se u matne zadaće i studije. U ortodoksnim šahovskim problemima, matnim zadaćama, bijeli matira u zadanom broju poteza. U jednom ortodoksnom dvopoteznom problemu je slijedeći redoslijed poteza:

1. bijeli počinje; crni 2. bijeli daje mat.

Kod heterodoksnih šahovskih problema ima više tipova, osnovni su samomat i pomoćni mat. Ovi se problemi samo djelomično temelje na pravilima šahovske igre.

U samomatu bijeli na potezu sili crnoga, da ga (bijeloga) matira u zadanom broju poteza. Ovu vrstu problema nazivaju i samoubilački šah. U jednom dvopoteznom samomatu je slijedeći redoslijed poteza:

1. bijeli počinje; crni 2. bijeli; crni daje mat.

U pomoćnom matu crni na potezu pomaže bijelome, da ga (crnoga) matira u zadanom broju poteza. Radi toga ove probleme nazivaju i izdajnički šah. U jednom dvopoteznom pomoćnom matu je slijedeći redoslijed poteza:

1. crni počinje; bijeli 2. crni; bijeli daje mat.

Za spomenuti je, da se problemi tipa samomat i pomoćni mat, pored ortodoksnih, redovito nalaze i na programu državnih i svjetskih prvenstava u rješavanju šahovskih problema.

Minijature su u problemskom šahu problemi s maksimalno sedam figura na šahovnici, a oni koji imaju od osam do najviše dvanaest figura spadaju u grupu Meredith-problema. Minimalist je problem u kojemu bijela strana uz kralja ima još samo jednu figuru.

U problemskom šahu provode se natjecanja, nacionalna i međunarodna, a titule mogu stjecati i rješavači i sastavljači. Interesantno je napomenuti da su svjetska prvenstva u rješavanju šahovskih problema, koja se inače održavaju svake godine, 1997. i 2000. održana u Puli.

Problemski šah u Hrvatskoj[uredi - уреди | uredi izvor]

Prvi šahovski problem u hrvatskom tisku objavljen je 1844. u karlovačkom časopisu Pilger. Prva šahovska rubrika počela je izlaziti 1875. u tjedniku Hrvatska lipa. Prva šahovska knjiga tiskana je 1909. Bila je to šahovska abeceda Izidora Grossa.

Nenad Petrović je bio jedan od najuglednijih svjetskih problemista. Velemajstor problemskog šaha, dobitnih brojnih nagrada u takmičenjima u sastavaljanju problema, svjetski prvak u rješavanju problema 1947, 1965. i 1974. Hrvoje Bartolović je također bio svjetski prvak u rješavanju problema.

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]