Prizma (geometrija)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Prizma

Prizma je poliedar određen s dva sukladna poligona koji leže u paralelnim ravninama i imaju paralelne odgovarajuće stranice. Ako su svi bočni rubovi okomiti u odnosu na bazu onda je prizma uspravna. Ona je pravilna ako su joj baze pravilni mnogokuti.

Ako su baze paralelogrami tada se prizma naziva paralelepiped i ima šest strana. Posebni slučajevi paralelepipeda su

Visina h prizme je dužina okomice koja je spuštena iz bilo koje točke jedne baze na ravninu druge baze.

Formule[uredi - уреди | uredi izvor]

Volumen[uredi - уреди | uredi izvor]

gdje je B površina baze, a h visina prizme.

Volumen kocke V = a3

Volumen kvadra V = abc

Oplošje[uredi - уреди | uredi izvor]

gdje je B površina baze, a M površina plašta.

Oplošje kocke O = 6a2

Oplošje kvadra O = 2(ab + ac + bc)

Pravilna prizma[uredi - уреди | uredi izvor]

Prizma je pravilna ukoliko je uspravna te joj je baza pravilan mnogokut. Kocka je četverostrana pravilna prizma.

Formule[uredi - уреди | uredi izvor]

Oplošje pravilne prizme 2 B + P, gdje je B površina baze, a P površina pobočja.

Površina baze:

gdje je baza pravilan n-terokut, a je duljina brida baze.

Površina pobočja:

gdje je baza pravilan n-terokut, a je duljina brida baze, a h je visina prizme.