Prespansko jezero

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Prespansko jezero
Lake Prespa.jpg
Lokacija
PoložajJužni Balkan
Države Makedonija
 Grčka
 Albanija
Koordinate40°54′″N21°02′″E
Hidrografija
Vrstatektonsko
Površina273 km²
Aps. visina853 m
Dužina34 km
Širina10 km
Dubina54 m
Hidrologija
OdljevOhridsko jezero

Prespansko jezero (makedonski: Преспанско Езеро, grčki: Μεγάλη Πρέσπα - Limni Megali Prespa, albanski: Liqeni i Prespës) je jezero na tromeđi Grčke, Albanije i Republike Makedonije.

Geografija[uredi - уреди | uredi kôd]

Prespansko jezero leži na južnoj strani Prespanske kotline između planina Galičica i Baba. Od 273 km² ukupne površine, 190 km² pripada Makedoniji, 84,8 km² Grčkoj i 38,8 km² Albaniji. Najveći grad u ovom području je Resen, na makedonskom dijelu jezera. Najveća dubina jezera je 54 m.

Na Prespanskom jezeru nalaze se dva otoka nenaseljena otoka; Golem Grad ili Zmijski otok na makedonskoj strani jezera i Mal Grad na albanskoj strani jezera. Na ovom posjednjem vidljivi su ostatci manastira Sv. Petra iz 14. vijeka.

Odmah uz (Veliko) Prespansko jezero, nešto malo južnije nalazi se jezero Mala Prespa (makedonski: Мало Преспанско езеро, grčki: Μικρή Πρέσπα - Limni Mikrá Prespa, albanski: Prespa e Vogël), koje najvećim dijelom leži u Grčkoj 43.5 km² a vrlo malim zapadnim dijelom od svega 3.9 km² leži u Albaniji.

Na ovom jezeru, na Ailovom (Ahilejevom) otoku (Agios Achillios) je car Samuilo u 10. vijeku podigao utvrdu i crkvu Sv.Ahileja iz Larise. Ostatci crkve koja je dograđivana u kasnijim vremenima vidljivi su i danas. Više godina nakon Grčkog građanskog rata područje uz jezero na grčkom dijelu bilo je gotovo nenaseljeno. Zbog ratnih prilika, i kasnije teške neimaštine većina stanovnika se raselila (naročito slavenski dio). Tek od 1970-tih počeo je povratak stanovnika razvojem turizma.

Zbog rijetkih i endemičnih vrsta flore i faune područje Prespanskih jezera proglašeno je prekograničnim parkom prirode 2000 godine.

Hidrografske odlike[uredi - уреди | uredi kôd]

Jezero dobija vodu podzemnim izvorima i od nekoliko riječica koje se ulijevaju u jezero. Sa Makedonske strane su to; Golema reka, Brajčinska reka, Kranska reka, Istočka reka, Bolnska reka i Pretorska reka. Sa Grčke strane je to Stara reka. Veliko Prespansko jezero udaljeno je samo 10 kilometara od Ohridskog jezera ali leži na 150 metara višoj razini. Prespansko jezero povezano je s Ohridskim jezerom brojnih podzemnim kanalima u kraškom materijalu planine Galičica (poznati ponori su Zavir, iz kojeg otječe voda u Ohridsko jezero i Vragodupka). Tako vode Prespanskog jezera izviru pored manastira Sv. Naum na Ohridskom jezeru (ali i na drugim mjestima).

Galerija[uredi - уреди | uredi kôd]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]