Zanatstvo – razlika između verzija
mNema sažetka izmjene |
m leksičke varijante |
||
Red 4: | Red 4: | ||
[[Datoteka:EPSN0660 Kujundzija.JPG|right|thumb|175px|Kujundžija u [[Tunis]]u]] |
[[Datoteka:EPSN0660 Kujundzija.JPG|right|thumb|175px|Kujundžija u [[Tunis]]u]] |
||
''' |
'''Zanatstvo''' ([[turski|tur.]] ''sanat'' < [[arapski|arap.]] <span lang="ar" dir="rtl" xml:lang="ar">صَنْعَة</span>, ''ṣan’a'') ili '''obrtništvo''', delatnost koja se bavi proizvodnjom, popravkom ili održavanjem nečega. Zanat ili obrt je preteča [[industrija|industrijske]] - [[fabrika|fabričke]] [[proizvodnja|proizvodnje]]. |
||
[[Majstor]]i koji su „izučili“ zanat su svoj [[proizvod]] pravili od početka do kraja. Na primer [[obućar]] bi od kupljene, obrađene [[koža|kože]] i uz pomoć [[alat]]a i potrošnih [[materijal]]a kao što su [[konac]], [[ekser]]i i lepak pravio [[cipela|cipelu]] za kupca, od početka do kraja. |
[[Majstor]]i koji su „izučili“ zanat su svoj [[proizvod]] pravili od početka do kraja. Na primer [[obućar]] bi od kupljene, obrađene [[koža|kože]] i uz pomoć [[alat]]a i potrošnih [[materijal]]a kao što su [[konac]], [[ekser]]i i lepak pravio [[cipela|cipelu]] za kupca, od početka do kraja. |
||
Red 18: | Red 18: | ||
Ponekad [[država]], u nastojanju da radi zaštite kulturne baštine i eventualnih dodatnih prihoda od [[turizam|turizma]] očuva zanate, na njih primenjuje manje [[porez]]e ali i zahteva da budu posebno obeleženi kao „proizvod starog zanata“. |
Ponekad [[država]], u nastojanju da radi zaštite kulturne baštine i eventualnih dodatnih prihoda od [[turizam|turizma]] očuva zanate, na njih primenjuje manje [[porez]]e ali i zahteva da budu posebno obeleženi kao „proizvod starog zanata“. |
||
== |
== Vidi još == |
||
* [[Spisak zanata]] |
* [[Spisak zanata]] |
||
== V. također == |
|||
* [[Obrt]] |
|||
== Literatura == |
== Literatura == |
Verzija na datum 2 august 2016 u 21:42
Zanatstvo (tur. sanat < arap. صَنْعَة, ṣan’a) ili obrtništvo, delatnost koja se bavi proizvodnjom, popravkom ili održavanjem nečega. Zanat ili obrt je preteča industrijske - fabričke proizvodnje.
Majstori koji su „izučili“ zanat su svoj proizvod pravili od početka do kraja. Na primer obućar bi od kupljene, obrađene kože i uz pomoć alata i potrošnih materijala kao što su konac, ekseri i lepak pravio cipelu za kupca, od početka do kraja.
U fabričkoj proizvodnji proces proizvodnje (npr.cipele) se deli na faze, jedni kroje, drugi šiju, treći lepe, četvrti pakuju... U fabričkoj proizvodnji radnici se najčešće obučavaju za jednu tehnološku operaciju, obuka traje brzo i može se koristiti jeftinija i manje kvalifikovana radna snaga.
Fabrička proizvodnja je svojom masovnošću, primenom sofisticiranih mašina omogućila proizvode koji su znatno jeftiniji od zanatskih i time polako odgurala zanate u zaborav.
Stari zanati
Stari zanati su pre stotinak godina bili izvor prihoda i mogućnost snabdevanja stanovništva neophodnim potrepštinama. Mnogi od njih su izčezli pred industrijskom revolucijom. Zanatska proizvodnja se realizovala u zanatskim radnjama a posao su vodili majstori. Oni su za svoje pomoćnike imali kalfe i šegrte. Zanat se učio godinama. Na prostoru bivše Jugoslavije su mnogi nazivi za zanate ostali iz turskog doba, naročito oni koji u svom nazivu imaju slovo „dž“.
Ponekad država, u nastojanju da radi zaštite kulturne baštine i eventualnih dodatnih prihoda od turizma očuva zanate, na njih primenjuje manje poreze ali i zahteva da budu posebno obeleženi kao „proizvod starog zanata“.
Vidi još
Literatura
- Danica Đokić, Zanati u Požarevcu krajem 19. i početkom 20. veka, Narodni muzej Požarevac