Mandarina
| Mandarina | |
|---|---|
| |
| Plod mandarine | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Podrazred: | Rosidae |
| Red: | Sapindales |
| Porodica: | Rutaceae |
| Rod: | Citrus |
| Vrsta: | C. reticulata |
| Dvojni naziv | |
| Citrus reticulata | |
Mandarina ili mandarinka (lat. Citrus reticulata) je biljka iz porodice Rutaceae, a pripada rodu Citrusa. Mandarine su zimzelene biljke, narastu do oko 3 metra visine, sa širim listovima od ostalih citrusa. Najbolje uspijeva u suptropskim krajevima jer je osjetljiva na hladnoću, posebno na temperature ispod ništice. U hrvatskim krajevima mandarina najbolje uspijeva u dolini Neretve gdje su odlični uvjeti za plantažno uzgajanje vrlo kvalitetnih sorti unšiu mandarina koje se uzgajaju od 1934. godine.
Vrste i karakteristike[uredi | uredi kod]
Sorta unšiu (Unshiu, Satsuma) je sortna grupa japanskih mandarina, kojih ima više od 200. Zbog otpornosti na hladnoću (može izdržati kraće periode hladnoće i do -10 °C) postala je glavna sorta uzgoja u hrvatskim krajevima, posebno u dolini Neretve. Cvjeta rano s mirisnim bijelim cvjetovima. Plodovi su sočni i slatki, skoro bez sjemenki. Sazrijeva u jesen.
U nešto manjem obujmu se uzgajaju i druge sorte kao što su klementine (na Dubrovačkom području poznat kao aleksandrin) i sorta havana (domaća mandarina, narančin).
Klementina je manje otporna na hladnoću, plodovi su joj slađi i ukusniji od sorte unšiu, bez sjemenki. Manja je od mandarine te je crvenkaste boje, a sazrijeva negdje oko prosinca. Sorta havana kasno sazrijeva, u siječnju ili čak veljači, plod je pun sjemenki, te ga mnogi zbog toga izbjegavaju. Vrlo je mirisan i boljeg okusa od sorte unšiu.
Kemijski sastav[uredi | uredi kod]
| 100g mandarine sadrži: | |||||||
| kcal | kJ | voda | masnoće | kalij | kalcij | Magnezij | Vitamin C |
| 46-50 | 195-210 | 85-87 g | 0,3 g | 210 mg | 33 mg | 11 mg | 30 mg |
