Kupinec
Kupinec
| |
|---|---|
  Kupinec Kupinec na karti Hrvatske | |
| Županija | Zagrebačka županija |
| Općina/Grad | Klinča Sela |
| Najbliži (veći) grad | Zagreb |
| Površina | 23.34 km² |
| Nadmorska visina | 100 m |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 45.732 N |
| - z. d. | 15.72 E |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Ukupno | 872 |
| - Gustoća | 37.36 st./km² |
| - Broj domaćinstava | 242 |
| Pošta | 10450 Jastrebarsko |
| Pozivni broj | +385(0)1 |
| Autooznaka | ZG |
Kupinec je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.
Zemljopis[uredi | uredi kod]
Administrativno je u sastavu općine Klinča Sela. Naselje se proteže na površini od 23,34 km².
Povijest[uredi | uredi kod]
Kupinec je mjesto koje se nalazi u Hrvatskoj, okolici grada Zagreba. Kupinec spada u Zagrebačku županiju i općinu Klinča Sela. Prvi put se spominje u 16. stoljeću (1550. godine). Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije nalazi se u Kupincu i sagrađena je u 17.stoljeću (1670. godine). Kupinec je također poznat po poznatom političaru Vlatku Mačeku koji je bio i vođa Hrvatske Seljačke Stranke. Rođen je u Jastrebarskom a imao je veliko imanje u Kupincu u kojem je veliki dio svog života živio na tom imanju ali potkraj života je bio u kućnom pritvoru. Poznat je još po Josipu Brozu Titu tj. po njegovim roditeljima koji su živjeli u Kupincu i pokopani su na mjesnom groblju.
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. godine u Kupincu žive 872 stanovnika i to u 242 kućanstva. Gustoća naseljenosti iznosi 37,36 st./km².
Povijest crkve u Kupincu[uredi | uredi kod]
U arhivskim podacima, posebno Kanonskim vizitacijama u Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu, sačuvani su opisi izgleda stare crkve iz 17. stoljeća, koja je prethodila današnjoj župnoj crkvi u Kupincu. Bila je kao i većina arhitekture tog doba, od drvene građe, a kasnije je podignuto zidano i svođeno svetište. Unutrašnjost je bila bogato ukrašena, vjerojatno se radilo o osliku na zidovima i tabulatu, drvenom stropu u brodu crkve. Brojne su slične crkve opisivane tijekom 17. i početkom 18. stoljeća, a često su popraćene kao i u kupinečkoj crkvi, navodima o lošem stanju i potrebama popravaka. Intenzivna zamjena drvenih crkava novima, zidanima od čvrstih materijala uslijedila je u 18. stoljeću, tako da danas te crkve poznajemo prije svega na temelju arhivskih opisa. Zadnji navod o staroj crkvi u Kupincu je iz 1768. Posebni poticaj gradnji novih crkava značila je reforma organizacije biskupija, koja se provodi u čitavoj Habsburškoj monarhiji a u Zagrebačkoj biskupiji je provodi biskup Maksimilijan Vrhovac. Reorganizacija župa pratila je potrebe i broj stanovnika, a dotrajale crkve se zamijenjuju novima, što se dogodilo i u Kupincu. Župna crkva u Kupincu ranije je u literaturi okvirno bila datirana u sredinu 18. stoljeća. Na temelju arhivskih podataka, prije svega Kanonskih vizitacija i Župne spomenice, ali i fonda obitelji Drašković iz Hrvatskog državnog arhiva, gradnju crkve na temelju analize podataka iz dokumenata možemo smjestiti u između 1795., nakon dolaska novog župnika Nikole Severa koji je vodio gradnju nove crkve i 1799., kada je nova crkva prvi puta opisana u kanonskoj vizitaciji. U gradnji nove crkve sačuvan je zvonik iz ranije faze gradnje. Tipološki crkva pripada kasnobaroknoj varijaciji teme križnih tlocrta, tzv. četverolista, koji se često koriste u Zagrebačkoj biskupiji. U nekim detaljima, profilacije u unutrašnjosti te lanterna, očituje se prisutnost motiva marijanske simbolike. U arhivskim podacima sačuvani su i popisi koji govore o tijeku prikupljanja sredstava za gradnju nove crkve, koji u malome mjerilu pokazuju tadašnje prilike i okolnosti gradnje.
Zanimljivosti[uredi | uredi kod]
U Kupincu djeluje KUD Seljačka sloga.
Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[1]
- Napomena:Od 1910. do 1931. dio podataka sadržan je u naselju Bratina, općina Pisarovina.
Izvori[uredi | uredi kod]
Ovaj nedovršeni članak o naselju u Hrvatskoj: Kupinec treba dopuniti.
Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.