Visarion – razlika između verzija
Nova stranica: '''Vasilije Visarion''' ili '''Bazilije Besarion''' (grč. Βασίλειος Βησσαρίων, oko 1403–1475), pogrešno nazivan i ''Ivan'' ili ''Jovan'' ([[Lati... |
m robot Dodaje: sv:Johannes Bessarion |
||
Red 13: | Red 13: | ||
[[el:Βησσαρίων]] |
[[el:Βησσαρίων]] |
||
[[en:Johannes Bessarion]] |
[[en:Johannes Bessarion]] |
||
⚫ | |||
[[fr:Basilius Bessarion]] |
[[fr:Basilius Bessarion]] |
||
[[it:Giovanni Bessarione]] |
[[it:Giovanni Bessarione]] |
||
⚫ | |||
[[ja:ヨハンネス・ベッサリオン]] |
[[ja:ヨハンネス・ベッサリオン]] |
||
[[nl:Johannes Bessarion]] |
|||
[[no:Johannes Bessarion]] |
[[no:Johannes Bessarion]] |
||
[[sk:Basilius Bessarion]] |
[[sk:Basilius Bessarion]] |
||
[[sl:Ivan Bessarion]] |
[[sl:Ivan Bessarion]] |
||
[[ |
[[sv:Johannes Bessarion]] |
Verzija na datum 29 januar 2007 u 03:38
Vasilije Visarion ili Bazilije Besarion (grč. Βασίλειος Βησσαρίων, oko 1403–1475), pogrešno nazivan i Ivan ili Jovan (lat. Johannes), bio je jedan od najpoznatijih vizantijskih humanista u Italiji, koji je dao snažan podstrek ponovnom izučavanju antičke književnosti, posebno grčke, u Zapadnoj Evropi 15. veka.
Rođen u Trapezuntu, Visarion je bio Pletonov učenika, a 1437. postao je arhiepiskop u Nikeji. Bio je veliki pobornik unije sa zapadnom crkvom, pa je bio i vođa "unijatske" stranke na saboru u Ferari-Firenci. Godine 1439. postao je kardinal i posle toga ostao u Rimu, gde je oko sebe okupljao italijanske humaniste. Nakon pada Carigrada, 1463. godine postao je carigradski latinski patrijarh.
Pored mnogobrojnih teoloških spisa, napisanih većinom u odbranu unije, te govora i pisama, napisao je i jedno delo upereno protiv Georgija Trapezuntskog (koji je zastupao aristotelizam protiv Pletona i Visariona) pod naslovom Protiv Platonovog kvaritelja (In calumniatorem Platonis), u kome – slično Tomi Akvinskom, koji je koristio Aristotelova dela, – uvodi Platona u službu hrišćanske vere i dogme. Treba istaći i njegov prevod Aristotelove Metafizike na latinski jezik. Visarion je imao najveću zbirku grčkih rukopisa onoga vremena (482 kodeksa), koje je zaveštao crkvi sv. Marka u Veneciji.