Bunar – razlika između verzija
preuzeto sa srpske Wikipedije |
mNema sažetka izmjene |
||
Red 1: | Red 1: | ||
{{otheruses}} |
{{otheruses}} |
||
[[Datoteka:Bunar u selu Rujištu (Ražanj).JPG|thumb|right|250 px|Bunar u selu Rujištu (Ražanj)]] |
|||
[[Datoteka:Brunnen Kloster Wald.JPG|thumb|right|250 px|Bunar u nemačkom manastiru "Kloster Wald"]] |
[[Datoteka:Brunnen Kloster Wald.JPG|thumb|right|250 px|Bunar u nemačkom manastiru "Kloster Wald"]] |
||
Verzija na datum 11 novembar 2010 u 13:44
- Za ostala značenja, vidi Bunar (razvrstavanje).
Bunar predstavlja vertikalni hidrogeološki objekat izveden u tlu čija namena je eksploatacija ili osmatranje podzemnih voda. Za izradu bunara koriste se metode kao što su iskop, bušenje sa jezgrovanjem ili bušenje.
Prema načinu gradnje
- Kopani bunari. Ranije su se kopanjem bunara bavili posebni majstori bunardžije. Iznad ovakvih bunara obično se nalazi đeram ili santrač.
- Bušeni bunari. Po načinu bušenja: udarnom metodom, rotacionom metodom (sa direktnom cirkulacijom fluida za bušenje ili reverznom cirkulacijom), i kombinovanom metodom)
- Utisni bunari.
Prema tipu izdani
U zavisnosti od tipa izdani koje koriste mogu biti: obični, arteski (pod pritiskom) i subarteski.
Voda
Bunari mogu znatno varirati u dimenzijama (po dubini), izdašnosti i kvalitetu vode. Podzemne vode zahvaćene bunarom daleko su kvalitetnije nego vode iz površinskih tokova, jer im nije potrebna prerada kao za površinske vode.[nedostaje referenca] Obično, kada je u pitanju vodosnabdevanje stanovništva, kod podzemne vode zahvaćene bušenim bunarom na većim dubinama (koje ne zahvataju pripovršinske vode) jedini tretman koji se radi je hlorisanje.