Soja – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
m robot Dodaje: el:Σόγια |
||
Red 22: | Red 22: | ||
[[Kategorija:Žitarice]] |
[[Kategorija:Žitarice]] |
||
⚫ | |||
[[ar:فول الصويا]] |
[[ar:فول الصويا]] |
||
⚫ | |||
[[ast:Glycine max]] |
[[ast:Glycine max]] |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
[[bg:Соя]] |
[[bg:Соя]] |
||
[[bn:সয়াবিন]] |
[[bn:সয়াবিন]] |
||
Red 33: | Red 30: | ||
[[bs:Soja]] |
[[bs:Soja]] |
||
[[ca:Soia]] |
[[ca:Soia]] |
||
⚫ | |||
[[cy:Soia]] |
[[cy:Soia]] |
||
⚫ | |||
[[da:Sojabønne]] |
[[da:Sojabønne]] |
||
[[de:Sojabohne]] |
[[de:Sojabohne]] |
||
[[ |
[[el:Σόγια]] |
||
[[en:Soybean]] |
[[en:Soybean]] |
||
⚫ | |||
[[eo:Sojfabo]] |
[[eo:Sojfabo]] |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
[[fa:سویا]] |
[[fa:سویا]] |
||
⚫ | |||
[[fiu-vro:Sojauba]] |
|||
[[fr:Soja]] |
[[fr:Soja]] |
||
⚫ | |||
[[gan:黃豆]] |
[[gan:黃豆]] |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
[[he:פולי סויה]] |
[[he:פולי סויה]] |
||
⚫ | |||
[[hr:Soja]] |
[[hr:Soja]] |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
[[ia:Soya]] |
[[ia:Soya]] |
||
⚫ | |||
[[is:Sojabaun]] |
[[is:Sojabaun]] |
||
[[it:Glycine max]] |
[[it:Glycine max]] |
||
[[ja:ダイズ]] |
[[ja:ダイズ]] |
||
⚫ | |||
[[kn:ಸೋಯಾ ಅವರೆ]] |
[[kn:ಸೋಯಾ ಅವರೆ]] |
||
[[ko:대두]] |
[[ko:대두]] |
||
[[la:Glycine max]] |
[[la:Glycine max]] |
||
[[lt:Gauruotoji soja]] |
[[lt:Gauruotoji soja]] |
||
⚫ | |||
[[mk:Соја]] |
[[mk:Соја]] |
||
[[mn:Шар буурцаг]] |
[[mn:Шар буурцаг]] |
||
[[mr:सोयबीन]] |
[[mr:सोयबीन]] |
||
⚫ | |||
[[nl:Sojaboon]] |
[[nl:Sojaboon]] |
||
⚫ | |||
[[nn:Soyabønne]] |
[[nn:Soyabønne]] |
||
⚫ | |||
[[pl:Soja warzywna]] |
[[pl:Soja warzywna]] |
||
[[pt:Soja]] |
[[pt:Soja]] |
||
⚫ | |||
[[qu:Suya]] |
[[qu:Suya]] |
||
⚫ | |||
[[ru:Соя]] |
[[ru:Соя]] |
||
[[simple:Soybean]] |
[[simple:Soybean]] |
||
Red 73: | Red 75: | ||
[[sl:Soja]] |
[[sl:Soja]] |
||
[[sr:Соја]] |
[[sr:Соја]] |
||
⚫ | |||
[[sv:Sojaböna]] |
[[sv:Sojaböna]] |
||
⚫ | |||
[[ta:சோயா அவரை]] |
[[ta:சோயா அவரை]] |
||
[[tl:Balatong]] |
|||
[[te:సోయా చిక్కుడు]] |
[[te:సోయా చిక్కుడు]] |
||
[[th:ถั่วเหลือง]] |
[[th:ถั่วเหลือง]] |
||
[[ |
[[tl:Balatong]] |
||
[[tr:Soya]] |
[[tr:Soya]] |
||
[[uk:Соя]] |
[[uk:Соя]] |
||
[[vi:Đậu tương]] |
|||
⚫ | |||
[[war:Glycine max]] |
[[war:Glycine max]] |
||
[[zh:大豆]] |
[[zh:大豆]] |
Verzija na datum 12 august 2010 u 16:01
Šablon:Taxobox Soja (Glycine max (L.) Merr.) je biljna vrsta koja pripada familiji Fabaceae. Centar porekla ove biljne vrste je Kina. Prvi istorijski, pisani, navodi o soji potiču iz 3000 godine p. n. e. Pored pirinča, pšenice, ječma i prosa, soja je jedan od glavih useva koji su značajno doprineli opstanku kuneske civilizacije. Soju popularno još i nazivaju kineska krava.
Prvih 3.000 godina, soja se nije puno udaljila od svog centar porekla. Početkom nove ere, soja se širi na teritorije današnje južne Kine, Koreje i Japana koji se smatraju sekundarnim centrima porekla. Razvojem pomorskog saobraćaja u 18. veku nove ere, soju polako upoznaju druge civilizacije i pojavljuje se u botaničkim baštama u Evropi i Americi. Smatara se da je soju u Ameriku doneo Bendžamin Frenklin. Novija istorija soje počinje u 19. veku u Americi odakle započinje širenje po celom svetu i soja zuzima značajno mesto u modernoj poljoprivredi. U modernoj istorije soje važna su još dva događaja. 1996. godine na tržištu se pojavila prva genetički modifikovana soja (otporna na totalni herbicid glifosat) i 2002. godine soja po prvi put napušta planetu zemllju - na međunarodnoj svemirskoj stanici proizvedene su eksperimentalne količine soje kao potencijalne hrane na svemirskim putovanjima.
Osnovi razlog gajenja soje jeste povoljan hemijski sastav zrna. Naime, u zrnu soje nalazi se između 35 i 40% proteina i oko 20% ulja što ga čini veoma povoljnom sirovinom za ishranu ljudi i životinja. Proteini soje sadrže sve esencijalne aminokiseline u dovoljnoj količini tako da prerađevine od soje predstavljaju kvalitetnu hranu. Sojino ulje ne spada u grupu visokokvalitetnih ulja (kao maslinovo i suncokretovo) zbog veće količine polinezasićenih masnih kiselina i manjeg udela oleinske kiseline. Pored ulja i proteina u zrnu soje nalaze i druga fiziološki aktivna jedinjenja kao što su izoflavoni, fitosteroli, saponini, fitinska kiselina koji imaju povoljan uticaj na zdravlje ljudi. Takođe u zrnu soje nalaze se i neke antinutritivene materije kao što su inhibitori proteaza (termičkom obradom zrna soje ove materije se neutrališu) i nesvarljivi oligosaharidi. Spisak proizvoda koji se dobijaju od soje je dugačak i pored raznih prehrambenih proizvoda i aditiva, soja je sirovina u indistriji gume, boja, lakova, lepkova, farmaceutskoj industriju sve popularnija sirovina za biodizel. Proteini soje čine oko 2/3 svetske proizvodnje biljnih proteina dok 1/3 biljnih ulja potiče od soje.