Pad čovjeka – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: thumb|250px|[[Michelangelov prikaz pada u greh i izgona iz raja na Sikstinskoj kapeli.]] '''Pad čoveka''', '''pad u greh'...
 
mNema sažetka izmjene
Red 1: Red 1:
[[File:Michelangelo Sündenfall.jpg|thumb|250px|[[Michelangelo]]v prikaz pada u greh i izgona iz raja na [[Sikstinska kapela|Sikstinskoj kapeli]].]]
[[File:Michelangelo Sündenfall.jpg|thumb|250px|[[Michelangelo]]v prikaz pada u greh i izgona iz raja na [[Sikstinska kapela|Sikstinskoj kapeli]].]]


'''Pad čoveka''', '''pad u greh''' ili samo '''pad''' se odnosi na kršćansko učenje o prijelazu prvog [[čovjek]]a iz stanja nevine poslušnosti [[Bog]]u u stanje krivnje neposluha prema Bogu.
'''Pad čovjeka''', '''pad u grijeh''' ili samo '''pad''' se odnosi na [[kršćanstvo|kršćansko]] učenje o prijelazu prvog [[čovjek]]a iz stanja nevine poslušnosti [[Bog]]u u stanje krivnje neposluha prema Bogu.


U [[Knjiga postanja|Knjizi postanja]] (poglavlje 2), [[Adam]] i [[Eva]] žive u početku s Bogom u [[raj]]u, ali ih onda [[zmija]] prevari da jedu plodove s [[drvo poznanja dobra i zla|drveta poznanja dobra i zla]], koji su im zabranjeni od Boga. Nakon što su to učinili, počinju da se stide svoje golotinje, a Bog ih onda izbacuje iz raja. Priča o padu nije doslovno navedena u Bibliji, već se uopšteno spominju priče o neposluhu i protjerivanju u oba Zavjeta. Pad se u širem teološkom smislu može odnositi na stanje čitavog čovječanstva kao posljedica [[istočni grijeh|istočnoga grijeha]] Eve i Adama.
U [[Knjiga postanja|Knjizi postanja]] (poglavlje 2), [[Adam]] i [[Eva]] žive u početku s Bogom u [[raj]]u, ali ih onda [[zmija]] prevari da jedu plodove s [[drvo poznanja dobra i zla|drveta poznanja dobra i zla]], koji su im zabranjeni od Boga. Nakon što su to učinili, počinju da se stide svoje golotinje, a Bog ih onda izbacuje iz raja. Priča o padu nije doslovno navedena u Bibliji, već se uopšteno spominju priče o neposluhu i protjerivanju u oba Zavjeta. Pad se u širem teološkom smislu može odnositi na stanje čitavog čovječanstva kao posljedica [[istočni grijeh|istočnoga grijeha]] Eve i Adama.

Verzija na datum 3 juni 2010 u 19:53

Michelangelov prikaz pada u greh i izgona iz raja na Sikstinskoj kapeli.

Pad čovjeka, pad u grijeh ili samo pad se odnosi na kršćansko učenje o prijelazu prvog čovjeka iz stanja nevine poslušnosti Bogu u stanje krivnje neposluha prema Bogu.

U Knjizi postanja (poglavlje 2), Adam i Eva žive u početku s Bogom u raju, ali ih onda zmija prevari da jedu plodove s drveta poznanja dobra i zla, koji su im zabranjeni od Boga. Nakon što su to učinili, počinju da se stide svoje golotinje, a Bog ih onda izbacuje iz raja. Priča o padu nije doslovno navedena u Bibliji, već se uopšteno spominju priče o neposluhu i protjerivanju u oba Zavjeta. Pad se u širem teološkom smislu može odnositi na stanje čitavog čovječanstva kao posljedica istočnoga grijeha Eve i Adama.

Neke kršćanske denominacije vjeruju da je pad iskvario cijeli prirodni svijet, uključujući i ljudsku prirodu, uzrokujući da se ljudi rađaju u stanju grijeha, iz kojeg se ne može postići vječni život bez Božanske intervencije. Protestanti drže da je Isusova smrt bila "otkupninu" kojom je čovječanstvu vratio slobodu od grijeha.

Pojam "prelapsarian" odnosi se na grijeh bez stanje čovječanstva prije jeseni. Ponekad se koristi u odnosu na sentimentalni sjećanja prošlih vremena kada je uvjeti stajali u oštrom kontrastu na sadašnje, a to stanje se zove nostalgija.

Vanjske veze