Teror – razlika između verzija
m Fix |
m robot kozmetičke promjene |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
[[ |
[[Datoteka:Budapest-Terror Museum.jpg|thumb|right|Zgrada terora u [[Budimpešta|Budimpešti]]]] |
||
'''Teror''' (iz [[latinski jezik|latinskog]] ''terror, terroris'', ''strava'' ili ''užas'') je sustavno i često naizgled planirano širenje straha i užasa kroz provođenje ili prijetnju [[nasilje|nasilja]] kako bi se ljude činilo poslušnima ili [[pokornost|pokornima]]. Korištenje terora za postizanje [[politika|političkih]] ili [[ekonomija|ekonomskih]] ciljeva se naziva [[terorizam]]. |
'''Teror''' (iz [[latinski jezik|latinskog]] ''terror, terroris'', ''strava'' ili ''užas'') je sustavno i često naizgled planirano širenje straha i užasa kroz provođenje ili prijetnju [[nasilje|nasilja]] kako bi se ljude činilo poslušnima ili [[pokornost|pokornima]]. Korištenje terora za postizanje [[politika|političkih]] ili [[ekonomija|ekonomskih]] ciljeva se naziva [[terorizam]]. |
||
Latinski izraz ''territio'' (srpskohrvatski "zastrašivanje") odnosi se na |
Latinski izraz ''territio'' (srpskohrvatski "zastrašivanje") odnosi se na ''pokazivanje sredstva za mučenje'' koje prethodi [[tortura|mučenju]], kojie je često dovoljno za iznudu priznanja. |
||
Izvorno je teror bio zamišljen u [[liberalizam|liberalizmu]] kao [[država]]ma atribuiranu legitimna funkcija. Za [[Thomas Hobbes]]a je "strahota zakonitih kazni" (''terror of legal punishment'') značio "neophodan uvjet državnog sustava". |
Izvorno je teror bio zamišljen u [[liberalizam|liberalizmu]] kao [[država]]ma atribuiranu legitimna funkcija. Za [[Thomas Hobbes]]a je "strahota zakonitih kazni" (''terror of legal punishment'') značio "neophodan uvjet državnog sustava". |
||
[[Voltaire]] označava stanje tijekom 1769. godine zbog javnih smaknuća i mučenja uoči [[Francuska Revolucija|Francuske Revolucije]] (1789) kao terorističke strahote |
[[Voltaire]] označava stanje tijekom 1769. godine zbog javnih smaknuća i mučenja uoči [[Francuska Revolucija|Francuske Revolucije]] (1789) kao terorističke strahote vlasti (''appareil de Terror''). Godine 1793. francuski [[revolucija|revolucionari]] su pod vodstvom [[Maximilien Robespierre|Robespierra]] prozvali teror kao državno sredstvo moći i na temelju toga "vladavinu terora" [[ideologija|ideološki]] opravdali. |
||
== Korištenje pojma "teror" u svakodnevnim jeziku== |
== Korištenje pojma "teror" u svakodnevnim jeziku == |
||
Riječ "teror" se u današnje vrijeme može naći u brojnim kombinacijama riječi (npr. [[telefonski teror]], [[psihološki teror]]). Koristi se često za opisivanje agresivnih oblika uznemiravanja. |
Riječ "teror" se u današnje vrijeme može naći u brojnim kombinacijama riječi (npr. [[telefonski teror]], [[psihološki teror]]). Koristi se često za opisivanje agresivnih oblika uznemiravanja. |
||
Aktualna verzija na datum 24 juni 2014 u 22:50
Teror (iz latinskog terror, terroris, strava ili užas) je sustavno i često naizgled planirano širenje straha i užasa kroz provođenje ili prijetnju nasilja kako bi se ljude činilo poslušnima ili pokornima. Korištenje terora za postizanje političkih ili ekonomskih ciljeva se naziva terorizam.
Latinski izraz territio (srpskohrvatski "zastrašivanje") odnosi se na pokazivanje sredstva za mučenje koje prethodi mučenju, kojie je često dovoljno za iznudu priznanja.
Izvorno je teror bio zamišljen u liberalizmu kao državama atribuiranu legitimna funkcija. Za Thomas Hobbesa je "strahota zakonitih kazni" (terror of legal punishment) značio "neophodan uvjet državnog sustava".
Voltaire označava stanje tijekom 1769. godine zbog javnih smaknuća i mučenja uoči Francuske Revolucije (1789) kao terorističke strahote vlasti (appareil de Terror). Godine 1793. francuski revolucionari su pod vodstvom Robespierra prozvali teror kao državno sredstvo moći i na temelju toga "vladavinu terora" ideološki opravdali.
Korištenje pojma "teror" u svakodnevnim jeziku[uredi | uredi kod]
Riječ "teror" se u današnje vrijeme može naći u brojnim kombinacijama riječi (npr. telefonski teror, psihološki teror). Koristi se često za opisivanje agresivnih oblika uznemiravanja.
V. također[uredi | uredi kod]
