Razlike između izmjena na stranici "Karlo Martel"

Idi na navigaciju Idi na pretragu
Obrisana 32 bajta ,  prije 7 godina
m
robot kozmetičke promjene
m (Bot: migracija 54 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q3301 na Wikidati)
m (robot kozmetičke promjene)
 
{{Karolinzi}}
 
'''Karlo Martel''' ([[Francuski|franc]]. ''Charles Martel'', [[Njemački|njem]]. ''Karl Martell'') (između [[685]]. i [[689]]. – [[22. listopada]] [[741]].), [[Franačka|franački]] majordom i vojskovođa, poznat po pobjedi u bitci kod Toursa.
 
Bio je izvanbračni sin Pipina Herštalskog i njegove ljubavnice Alpaide. Služio je kao majordom na franačkom dvoru, a kao vojskovođa se proslavio pobjedom nad muslimanskom vojskom u bitci kod Toursa [[732]]. godine, nakon koje je stekao nadimak '''Martel''' (srpskohrv.: čekić, malj). Potječe iz dinastije Pipinida koja će kasnije po njemu biti nazvana [[Karolinzi]].
 
== Bitka kod Toursa ==
 
Značajan povijesni izvor o bitci kod Toursa je [[Kronika iz 754.]].
U bitci koju će sam, napušteni vojvoda od Akvitanije voditi protiv Arapa [[732]]. godine na rijeci Garonne njegova vojska će biti potpuno uništena nakon čega on mora ponizno tražiti zaštitu kod Karla.
Tek nakon tih događaja slijedi velika [[bitka kod Toursa]] koja se odigrava u listopadu [[732]]. negdje između gradova Tours i Poitiers. Ponekad se koristi i naziv bitka kod Poitiersa, no prvi naziv je češći budući da se kod Poitiersa vodila još jedna bitka - između Francuza i Engleza u stogodišnjem ratu. Karlo je raspolagao vojskom od 15-75 tisuća pješaka dok je muslimanska vojska, koju je vodio [[emir]] Abd er Rahman, brojila 60-400 tisuća konjanika. Muslimanska teško-oklopljena [[konjica]] smatrana je do tada gotovo nepobjedivom, a bila je i brojčano nadmoćna nad franačkom vojskom. Karlo je vodio obrambenu borbu, stvorivši sa svojim ljudima kvadratnu formaciju koja se uspjela oduprijeti konjaničkim naletima. U borbi je ubijen muslimanski vođa, što je izazvalo neslaganje među preživjelim generalima, te uzrokovalo poraz i povlačenje muslimana. Ishod borbe zaustavio je [[muslimanska osvajanja]] u zapadnoj [[Europa|Europi]], a u sljedeće dvije generacije muslimani su protjerani preko Pirineja.
 
== Vojna reforma ==
Nakon briljantne pobjede kod Toursa, Karlu je znatno porastao ugled i postao je apsolutni gospodar kraljevstva. Posljednji [[Merovinzi|merovinški]] kraljevi, ponekad nazivani ''kraljevi lijenčine'', u to doba nisu imali nikakvu stvarnu vlast jer je potpuno prešla u ruke majordoma. Budući da je Karlo bio prvenstveno vojskovođa, svoj utjecaj je iskoristio kako bi proveo opsežnu [[Vojska|vojnu]] reformu.
 
Dotadašnja europska vojska sastojala se isključivo od [[Pješaštvo|pješaštva]] novačenog među slobodnim ljudima u vrijeme rata. Nakon bitke kod Toursa, Karlo je uvidio prednosti muslimanske [[Konjica|konjice]], te je odlučio dopuniti dotadašnju neučinkovitu [[Milicija|miliciju]] konjaničkim četama. Budući da je nabavka konjaničke opreme i održavanje ratnog konja bila prilično skupa investicija, mogla se nametnuti samo zemljoposjednicima. Uskoro je svaki čovjek koji je posjedovao zemlju bio obvezan prihvatiti novu zadaću. [[Vazal|Vazalska obveza]] tako je dobila i novu dimenziju – vojničku službu. Karlo je prilikom reforme novim ratnicima podijelio i dobar dio crkvenih imanja. [[Reforma]] je imala znatne posljedice na europsko društvo, jer je tadašnja [[aristokracija]] dobila i vojnu moć, koja će bitno odrediti njezin kasniji smjer razvoja – preobrazbu u ratničku klasu.
 
== Odnos prema Crkvi ==
Stanje u državi i vojna reforma koju je proveo, primorali su Karla na oduzimanje velikih posjeda od Crkve. [[Crkva]] je i dalje ostala legalni vlasnik zemljišta, ali su ona otuđena i predana na uživanje njegovim vazalima i saveznicima. Posljedice ove sekularizacije djelomično su ispravljene u korist Crkve na Koncilu u Lestinesu [[743]]. godine, za vladavine Karlovog sina [[Pipin Mali|Pipina Malog]].
 
Zbog mogućeg [[rat]]a protiv provansalskih muslimana, sklopio je savez s [[Langobardi|Langobardima]]ma, koji su u to vrijeme bili u neprijateljskim odnosima s [[Papa|papom]]. Kada je langobardski kralj Luitprand zaprijetio papi [[Grgur III.|Grguru III.]], Karlo je, iako nominalno zaštitnik Crkve, odlučio poštivati savez i oglušio se na papinski poziv u pomoć.
 
Iako ga mnogi povjesničari, zbog pobjede kod Toursa, smatraju spasiteljem [[Kršćanstvo|kršćanstva]] i Europe od moguće [[islam]]ske invazije, u crkvenoj povijesti Karlo nije zabilježen kao posebno pozitivna ličnost. Već u 9. stoljeću, Hincmar, nadbiskup Reimsa objavio je priču u kojoj ga prikazuje u paklu zbog nezakonitog otuđivanja crkvenog zemljišta.
 
== Poveznice ==
 
{{Lifetime|686|741|Karlo Martel}}
 
[[Kategorija:Franački vladari]]

Navigacijski meni