Crkva arkanđela Mihaela u Osijeku – razlika između verzija
m Obsuser je premjestio stranicu Crkva sv. Mihaela arkanđela u Osijeku na Crkva arkanđela Mihaela u Osijeku: dosljednost sa Crkva arkanđela Mihaela u Zadru i tačnost /sv./ |
→Orgulje: uklonjeno besmisleno detaljisanje |
||
Red 41: | Red 41: | ||
== Orgulje == |
== Orgulje == |
||
U crkvi |
U crkvi postoje orgulje koje je izgradio je Franc Jenko 1937. godine. Pomagala su im jedna slobodna kombinacija, crescendo (valjak), žaluzije, ukidač jezičnjaka; trakture su pneumatske. |
||
{| border="0" cellspacing="16" cellpadding="10" style="border-collapse:collapse;" |
|||
| style="vertical-align:top" | |
|||
{| border="0" |
|||
|colspan="4"| '''I. manual''' C–g<sup>3</sup> |
|||
---- |
|||
|- |
|||
| 1. || Gedeckt || 16′ |
|||
|- |
|||
| 2. || Principal || 8′ |
|||
|- |
|||
| 3. || Bourdon || 8′ |
|||
|- |
|||
| 4. || Flauta || 8′ |
|||
|- |
|||
| 5. || Koncertna viola || 8′ |
|||
|- |
|||
| 6. || Salicional || 8′ |
|||
|- |
|||
| 7. || Oktava || 4′ |
|||
|- |
|||
| 8. || Traverzflauta || 4′ |
|||
|- |
|||
| 9. || Kvinta || 2 2/3′ |
|||
|- |
|||
| 10. || Superoktava || 2′ |
|||
|- |
|||
| 11. || Terca || 1 3/5′ |
|||
|- |
|||
| 12. || Mixtura IV |
|||
|} |
|||
| style="vertical-align:top" | |
|||
{| border="0" |
|||
|colspan="4"| '''II. manual''' C–g<sup>3</sup> |
|||
---- |
|||
|- |
|||
| 13. || Viol. principal || 8′ |
|||
|- |
|||
| 14. || Gamba || 8′ |
|||
|- |
|||
| 15. || Flavta harmonik || 8′ |
|||
|- |
|||
| 16. || Dolce || 8′ |
|||
|- |
|||
| 17. || Vox celestis || 8′ |
|||
|- |
|||
| 18. || Prestant || 4′ |
|||
|- |
|||
| 19. || Flauta dolce || 4′ |
|||
|- |
|||
| 20. || Flavtino || 2′ |
|||
|- |
|||
| 21. || Harmonie aethera III |
|||
|- |
|||
| 22. || Oboa || 8' |
|||
|} |
|||
| style="vertical-align:top" | |
|||
{| border="0" |
|||
|colspan="4"| '''Pedal''' C–d<sup>1</sup> |
|||
---- |
|||
|- |
|||
| 23. || Violon || 16′ |
|||
|- |
|||
| 24. || Prinzipalbass || 16′ |
|||
|- |
|||
| 25. || Violonbass || 8′ |
|||
|- |
|||
| 26. || Oktavbass || 8′ |
|||
|- |
|||
| 27. || Bombarda || 16′ |
|||
|} |
|||
|} |
|||
Spojevi: II-I, I-P, II-P, Sup I-P, Sup I, Sub II-I, Sup II-I, Sup II. <br/> |
|||
Kolektivi: P, MF, F, TT, Gosle, Flavte, Principali.<br/> |
|||
Pomagla: jedna slobodna kombinacija, crescendo (valjak), žaluzije, ukidač jezičnjaka, Ped. aut.<br/> |
|||
Trakture su pneumatske. |
|||
== Literatura == |
== Literatura == |
Verzija na datum 3 februar 2021 u 09:44
Lokacija | Osijek, Hrvatska |
---|---|
Koordinate | 45°33′39″N 18°41′39″E / 45.5608959014766°N 18.6941143870354°E |
Godine izgradnje | 1725.–1742. |
Godina završetka | 1768. |
Religija | Katoličanstvo |
Patron | sv. Mihael |
Dimenzije | 45 x 25 m, visine 47 m |
Župna crkva sv. Mihaela arkanđela podignuta je u osječkoj Tvrđi kao crkva isusovaca. nalazi se na zapadnom Trgu Jurja Križanića. Građevina je u smjeru sjeveroistok - jugozapad. Izgledom se uklopila u sklop barokne Tvrđe. Monumentalno crkveno izdanje - 42 m dužine, 25 m visine, odnosno 47 m visine tornjeva. Druga je po prostornosti u Osijeku, odmah iza konkatedrale Sv. Petra i Pavla u Gornjem gradu.
Dovršena je sredinom 18. stoljeća. Prostrana crkva sagrađena je u baroknom stilu sa širokim pročeljem s dva zvonika. Pročelje karakteriziraju nizovi prozora na nekoliko etaža, što je neuobičajeno za sakralnu arhitekturu kontinentalne Hrvatske toga doba.
Na istom se trgu od ranije nalazila i isusovačka rezidencija, sagrađena 1719. godine. Nakon ukinuća isusovačkog reda, u tu su rezidenciju uselili franjevci, a crkva je postala župnom crkvom.
U crkvi se čuva kalež koji ima medaljone od emajla s prikazima iz života sv. Franje Ksavera. Na njemu je mjesni žig Beča iz 1764. godine i inicijali majstora IS u stiliziranom dvolistu.
Od početka do danas
Isusovci su na zapadnom dijelu temelja porušene Kasimpašine džamije, a ispred svoje rezidencije, 31. srpnja 1725. svečano položili kamen temeljac za gradnju crkve. Mise su se počele održavati u crkvi 1734., iako još nije bila završena. Crkva je 1750. posvećena sv. Mihaelu arkanđelu, pobjedniku i branitelju Crkve. Crkva je u potpunosti završena 1768. Kada je počeo progon isusovaca u crkvu su se uselili petrovci.
Oltari
Kako je Crkva postupno opremana, tako je u nju postupno postavljano sedam oltara. Promatrajući ih od ulaza u Crkvu - pokrajnji oltar, prvi desno, posvećen je sv. Ivanu Nepomuku iz 1764. Pokrajnji oltar sv. Otilije prvi je lijevo, a potječe iz 1768. Pokrajnji oltar drugi desno od ulaza u crkvu posvećen je Blaženoj Djevici Mariji. Naziva se još i bijelim oltarom. Pokrajni oltar drugi lijevo od ulaza u crkvu posvećen je sv. Križu s likovima Žalosne Gospe i sv. Ivana apostola. Naziva se još i crnim oltarom. U crkvi su još dva manja pokrajnja oltara. Desno od glavnog oltara postavljen je oltar posvećen Blaženoj Djevici Pomoćnici, a lijevo od glavnog oltara je oltar sv. Terezije Avilske. Glavni oltar je posvećen sv. Mihaelu arkanđelu. S obje strane slike se nalaze drevni kipovi u čovječjoj veličini i to sv. Petra i Pavla, sv. Ignacija Loyolskog i sv. Franje Ksaverskog.
Propovjedaonica i krstionica
Propovjedaonica, s baldahinom kružnog oblika u baroknoj formi, ukrašena je bogatom pozlaćenom dekoracijom reljefnih aplikacija akantusa i voluta.
Krstionica je u svijetlo bojanom drvetu jednostavnih strogih klasicističkih oblika i pomalo odudara od raskošnih baroknih oblika inventara.
Orgulje
U crkvi postoje orgulje koje je izgradio je Franc Jenko 1937. godine. Pomagala su im jedna slobodna kombinacija, crescendo (valjak), žaluzije, ukidač jezičnjaka; trakture su pneumatske.
Literatura
- Anđela Horvat: "Barok kontinentalnoj Hrvatskoj", u: Barok u Hrvatskoj, Zagreb 1982., str. 44-45 i 179.
- Armano, Emin: Orgulje hrvatskih graditelja. Tragom Ladislava Šabana, ITG, Zagreb 2006.