Termostat – razlika između verzija
istinito |
Nema sažetka izmjene |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
[[Datoteka:Thermostaat1.jpg|thumb|150px|Elektronski termostat]] |
|||
'''Termostat''' je uređaj kojim se reguliše [[temperatura]]. To je veoma koristan instrument i upotrebljava se u raznim uređajima i aparatima koji nam čine život prijatnijim. |
|||
'''Termostat''' je naprava za održavanje temperature u nekom zatvorenom prostoru, uređaju ili sustavu, unutar propisanih granica. Obično uključuje grejanje ili hlađenje čim temperatura prekorači dopuštenu graničnu vrijednost.<ref>Hrvatska enciklopedija, Broj 10 (Sl-To), str. 714. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. {{ISBN|978-953-6036-40-0}}</ref> |
|||
Termostat, na primer, kontroliše zagrevanje [[kuća]] i industrijskih uređaja. On, isto tako, reguliše temperaturu u tehničkim aparatima, kao što su električni prekrivač, električna pegla, tosteri za pečenje hleba, mašine za sušenje rublja, [[peć (grad)|peći]], rerne i bojleri. Kao i [[termometar]] i termostat "oseća" promene temperature. Ali dok termometar samo pokazuje kolika je temperatura, termostat stavlja u pogon neki drugi uređaj, kojim se održava željena temperatura. Prethodno se odabere željena temperatura i ceo uredjaj na kome postoji termostat automatski održava tu temperaturu. U termostatima se obično upotrebljavaju trake od specijalno izrađenih legura metala. Takve trake se uvek savijaju u istoj meri zavisno od temperature. Savijanje metalnih traka izaziva prekid odnosno uspostavljanje električnog kontakta ili spoja, a električna struja koja protiče kroz kolo pokreće odgovarajući prekidač, odnosno obavlja predviđenu funkciju. |
|||
{{Commonscat|Thermostats}} |
|||
== Princip rada == |
|||
Termostat se u načelu sastoji od [[senzor]]a i [[pretvornik]]a. Senzor (npr. [[bimetalna vrpca]], [[termistor]], [[termopar]], cjevčica ispunjena živom, elastična komora ispunjena tekućinom ili plinom) reagira na promjene temperature, a pretvornik (npr. električna sklopka, pneumatski ventil, potenciometar s klizačem, elektroničko pojačalo) pretvara signal osjetila u signal za upravljanje uređajem za grijanje ili hlađenje.<ref>Hrvatska enciklopedija, Broj 10 (Sl-To), str. 714. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. {{ISBN|978-953-6036-40-0}}</ref> |
|||
== Primjena == |
|||
Primjenjuje se npr. u sustavima grijanja prostorija, bojlerima, glačalima, pećima, pećnicama, perilicama, sušilicama, hladnjacima i automobilima. Programabilni termostat omogućuje programiranje grijanja prostorija, npr. dnevno (niža temperatura noću) i tjedno (niža temperatura u dane odsutnosti).<ref>Hrvatska enciklopedija, Broj 10 (Sl-To), str. 714. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. {{ISBN|978-953-6036-40-0}}</ref> |
|||
== Izvori == |
|||
{{izvori|2}} |
|||
== Vidi još == |
|||
* [[Elektronske komponente]] |
|||
* [[Senzori]] |
|||
[[Kategorija:Mašinstvo]] |
[[Kategorija:Mašinstvo]] |
||
Verzija na datum 14 septembar 2020 u 23:04
Termostat je naprava za održavanje temperature u nekom zatvorenom prostoru, uređaju ili sustavu, unutar propisanih granica. Obično uključuje grejanje ili hlađenje čim temperatura prekorači dopuštenu graničnu vrijednost.[1]
Princip rada
Termostat se u načelu sastoji od senzora i pretvornika. Senzor (npr. bimetalna vrpca, termistor, termopar, cjevčica ispunjena živom, elastična komora ispunjena tekućinom ili plinom) reagira na promjene temperature, a pretvornik (npr. električna sklopka, pneumatski ventil, potenciometar s klizačem, elektroničko pojačalo) pretvara signal osjetila u signal za upravljanje uređajem za grijanje ili hlađenje.[2]
Primjena
Primjenjuje se npr. u sustavima grijanja prostorija, bojlerima, glačalima, pećima, pećnicama, perilicama, sušilicama, hladnjacima i automobilima. Programabilni termostat omogućuje programiranje grijanja prostorija, npr. dnevno (niža temperatura noću) i tjedno (niža temperatura u dane odsutnosti).[3]
Izvori
- ↑ Hrvatska enciklopedija, Broj 10 (Sl-To), str. 714. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. ISBN 978-953-6036-40-0
- ↑ Hrvatska enciklopedija, Broj 10 (Sl-To), str. 714. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. ISBN 978-953-6036-40-0
- ↑ Hrvatska enciklopedija, Broj 10 (Sl-To), str. 714. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. ISBN 978-953-6036-40-0