Šovinizam – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene 82.117.192.86 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Orijentolog
mNema sažetka izmjene
Red 3: Red 3:
Šovinizam je dobio ime po francuskom vojniku [[Nicolas Chauvin|Chauvinu]], pokloniku [[Napoleon]]ove imperijalističke politike i ekstremnog [[Nacionalizam|nacionalizma]].
Šovinizam je dobio ime po francuskom vojniku [[Nicolas Chauvin|Chauvinu]], pokloniku [[Napoleon]]ove imperijalističke politike i ekstremnog [[Nacionalizam|nacionalizma]].


Šovinizam je tribalistička ideološka i politička doktrina, koju čine mistifikovana nacionalna istorija, izrazito pozitivne predrasude ο vrednosti sopstvene nacije i negativne predrasude ο drugim, posebno susednim nacijama, povezane sa mržnjom, prezirom, netolerancijom i agresivnošću prema pripadnicima drugih nacija.<ref>{{cite journal |journal=The Review of Politics |author=Hannah Arendt |title=The Review of Politics |year=1945 |volume=7 |pages=441-463 |doi=10.1017/S0034670500001649 |url=http://journals.cambridge.org/action/displayAbstract?fromPage=online&aid=5266144}}</ref><ref>{{cite journal |title=Review Essay: On "Ethnic Chauvinism." |author=Cudjoe, Selwyn R. |journal=Journal of Ethnic Studies |volume=7 |pages=65-79 |year=1979}}</ref> Šovinizam može biti izuzetno opasna ideologija kada, spontano ili političkom manipulacijom vlasti, zahvati mase, stvori ksenofobičnu klimu, pokrene iracionalne strasti i snažne afekte usmerene na „neprijateljsku“ naciju, čiji se pripadnici satanizuju. Bujanje šovinizma može se oteti društvenoj kontroli, a često se završava etničkim ratom ili progonom i pogromom neke nacionalne manjine.
Šovinizam je tribalistička ideološka i politička doktrina, koju čine mistifikovana nacionalna istorija, izrazito pozitivne predrasude ο vrednosti sopstvene nacije i negativne predrasude ο drugim, posebno susednim nacijama, povezane sa mržnjom, prezirom, netolerancijom i agresivnošću prema pripadnicima drugih nacija.<ref>{{cite journal |journal=The Review of Politics |author=Hannah Arendt |title=The Review of Politics |year=1945 |volume=7 |pages=441-463 |doi=10.1017/S0034670500001649 |url=http://journals.cambridge.org/action/displayAbstract?fromPage=online&aid=5266144}}</ref><ref>{{cite journal |title=Review Essay: On "Ethnic Chauvinism." |author=Cudjoe, Selwyn R. |journal=Journal of Ethnic Studies |volume=7 |pages=65-79 |year=1979}}</ref> Šovinizam može biti izuzetno opasna ideologija kada, spontano ili političkom manipulacijom vlasti, zahvati mase, stvori ksenofobičnu klimu, pokrene iracionalne strasti i snažne afekte usmerene na "neprijateljsku" naciju, čiji se pripadnici satanizuju. Bujanje šovinizma može se oteti društvenoj kontroli, a često se završava etničkim ratom ili progonom i pogromom neke nacionalne manjine.


Nastanku i razvoju šovinizma u jednom društvu doprinosi zatvorenost nacionalne ekonomije, nedemokratsko ustrojstvo društva, neprosvećenost, siromaštvo, nagomilane socijalne tenzije. Autoritarna ličnost je nosilac šovinizma.
Nastanku i razvoju šovinizma u jednom društvu doprinosi zatvorenost nacionalne ekonomije, nedemokratsko ustrojstvo društva, neprosvećenost, siromaštvo, nagomilane socijalne tenzije. Autoritarna ličnost je nosilac šovinizma.
Red 9: Red 9:
U širem smislu svako posmatranje jednog [[partikularitet]]a kao boljeg od svih ostalih se može smatrati oblikom šovinizma.
U širem smislu svako posmatranje jednog [[partikularitet]]a kao boljeg od svih ostalih se može smatrati oblikom šovinizma.


U nekim društvima se pod izrazom šovinizam podrazumijeva [[seksizam]], pa je tako 1970-ih postala popularno korištenje fraze '''muški šovinizam'''.
U nekim društvima se pod izrazom šovinizam podrazumijeva [[seksizam]], pa je tako 1970-ih postala popularno korištenje fraze "'''''muški šovinizam'''''".


== Povezano ==
== Povezano ==

Verzija na datum 4 juni 2020 u 00:16

Šovinizam je uvjerenje u nadmoćnost ili superiornost vlastite skupine ili naroda nad drugima. Šovinizam je vid pretjeranog i agresivnog nacionalizma. Šovininisti se osjećajaju superiorni prema pripadnicima drugih naroda i tako obezvređuju druge ljude. Šovinizam u ekstremnim slučaju dovesti do politike progonjenja, istrebljivanja, ugnjetavanja.

Šovinizam je dobio ime po francuskom vojniku Chauvinu, pokloniku Napoleonove imperijalističke politike i ekstremnog nacionalizma.

Šovinizam je tribalistička ideološka i politička doktrina, koju čine mistifikovana nacionalna istorija, izrazito pozitivne predrasude ο vrednosti sopstvene nacije i negativne predrasude ο drugim, posebno susednim nacijama, povezane sa mržnjom, prezirom, netolerancijom i agresivnošću prema pripadnicima drugih nacija.[1][2] Šovinizam može biti izuzetno opasna ideologija kada, spontano ili političkom manipulacijom vlasti, zahvati mase, stvori ksenofobičnu klimu, pokrene iracionalne strasti i snažne afekte usmerene na "neprijateljsku" naciju, čiji se pripadnici satanizuju. Bujanje šovinizma može se oteti društvenoj kontroli, a često se završava etničkim ratom ili progonom i pogromom neke nacionalne manjine.

Nastanku i razvoju šovinizma u jednom društvu doprinosi zatvorenost nacionalne ekonomije, nedemokratsko ustrojstvo društva, neprosvećenost, siromaštvo, nagomilane socijalne tenzije. Autoritarna ličnost je nosilac šovinizma.

U širem smislu svako posmatranje jednog partikulariteta kao boljeg od svih ostalih se može smatrati oblikom šovinizma.

U nekim društvima se pod izrazom šovinizam podrazumijeva seksizam, pa je tako 1970-ih postala popularno korištenje fraze "muški šovinizam".

Povezano

Izvori

  1. Hannah Arendt (1945). „The Review of Politics”. The Review of Politics 7: 441-463. DOI:10.1017/S0034670500001649. 
  2. Cudjoe, Selwyn R. (1979). „Review Essay: On "Ethnic Chauvinism."”. Journal of Ethnic Studies 7: 65-79.