Džingoizam

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Džingoizam ili jingoizam (engleski: jingoism) je, u pravilu pežorativni, naziv za ekstremne oblike nacionalističkog šovinizma, odnosno iskazivanje uvjerenja kako je vlastita nacionalna država toliko superiorna svim ostalima da iz svakog sukoba, uključujući oružane, može izaći kao pobjednik, te da se ne smije ustručavati koristiti oružanu silu čak i kada je u pitanju najtrivijalnija provokacija ili puko nastojanje da se očuva vlastiti prestiž. Izraz se prvi put koristio u Velikoj Britaniji krajem 19. vijeka, da bi se nekoliko decenija kasnije počeo koristiti u SAD i opisivati njenu imperijalističku politiku, odnosno općenito fenomen tadašnjih velesila koje su iskazivale spremnost da započnu svjetski rat oko zabačenih, siromašnih i naizgled bezvrijednih dijelova Afrike, Azije ili pacifičkih otoka.

Etimologija[uredi - уреди | uredi izvor]

Izraz potiče iz pjesme koja se pjevala u britanskim pubovima i music hallovima za vrijeme Rusko-turskog rata (1877.-1878), i u kome se izražavao neprijateljski stav prema Ruskom Carstvu čije je napredovanje prema sjedištu Osmanskog Carstva ugrožavalo tadašnje britanske interese na Mediteranu i Bliskom Istoku.

We don't want to fight
But, by Jingo, if we do,
We've got the ships,
We've got the men,
We've got the money, too.
Mi se ne želimo boriti
Ali, Jinga nam, ukoliko budemo,
imamo brodove,
imamo ljude,
novac također.

Riječ "jingo" se smatra pokušajem da se izbjegne bogohulno zazivanje Isusa. Druga interpretacija podrazumjeva "jinga", kao parodiju na baskijsku riječ jainko, što znači nešto poput Boga.

V. također[uredi - уреди | uredi izvor]

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]