Snijeg – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
m Vraćene izmjene Jaje veliko (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Chongkian oznaka: vraćanje |
||
| Red 4: | Red 4: | ||
'''Snijeg''' ([[ijekavski izgovor|ijek.]]) ili '''sneg''' ([[ekavski izgovor|ek.]]), oborina u krutom stanju. Nastaje sublimacijom [[voda|vodene]] pare u obliku razgranjenih heksagonalnih kristala i zvjezdica, koji su često pomiješani s jednostavnim [[led]]enim kristalima. |
'''Snijeg''' ([[ijekavski izgovor|ijek.]]) ili '''sneg''' ([[ekavski izgovor|ek.]]), oborina u krutom stanju. Nastaje sublimacijom [[voda|vodene]] pare u obliku razgranjenih heksagonalnih kristala i zvjezdica, koji su često pomiješani s jednostavnim [[led]]enim kristalima. |
||
U [[Meteorologija|meteorologiji]] se smatra snježnim onaj dan kada je bar polovica vidljivog tla pokrivena |
U [[Meteorologija|meteorologiji]] se smatra snježnim onaj dan kada je bar polovica vidljivog tla pokrivena snježnim pokrovom. Snijeg je loš vodič topline; između pojedinih kristala snijega ima zraka koji štiti tlo od prejakog pothlađivanja, a zimske usjeve od smrzavanja. |
||
== Opis == |
== Opis == |
||
Tijekom padanja iz oblaka prema tlu, kristalići se međusobno sudaraju, spajaju, razbijaju, djelomično tope ili spajaju s [[kiša|kišnim]] kapima pa to sve utječe na konačan oblik snježne pahuljice. Iz tog razloga je snijeg koji pada najčešće nepravilnog oblika. Između kristala i pahuljica nalaze se praznine ispunjene [[zrak]]om. Kad snijeg padne na tlo, zrak ostaje zarobljen između kristala. Zvuk ovisi o [[temperatura|temperaturi]], ali i o strukturi snijega. Tada dolazi do loma ledenih kristala kroz koje onda izlazi zrak. |
|||
Da se zna naučnici su dokazali da je zdravo jesti žuti snijeg preporučujem da svi probate! 100% dokazano i tako te stvari |
|||
Većina pahuljica ima promjer oko 1 cm. No, pod određenim okolnostima mogu nastati i pahulje veće od 5 cm u promjeru. Za to su potrebne temperature zraka oko nule, lagani vjetar i nestabilna atmosfera uz usmjereno strujanje tekućina i plinova. |
|||
=== Pojava === |
|||
Snježne padaline ovise od doba godine i lokacije, koja uključuje geografsku širinu, nadmorsku visinu i druge faktore koji općenito utječu na vremenske prilike. |
|||
Neke planine, od kojih i neke blizu [[ekvator]]a, imaju stalni snježni pokrivač na vrhu. Obrnuto, mnogi dijelovi [[Arktik]]a i [[Antarktik]]a imaju malu količinu snježnih padalina, uprkos velikoj hladnoći. |
|||
== Rekreacija == |
|||
Vrste rekreacije za koje je neophodan snijeg: |
|||
* mnogi zimski sportovi poput [[skijanje|skijanja]], sankanja i drugih sportova |
|||
* pravljenje snjegovića ili kula od snijega |
|||
* grudvanje |
|||
Na mjestima gdje je dovoljno hladno, ali nema padalina, moguće je koristiti snježne topove za dovoljnu količinu snijega za zimske sportove. |
|||
Snijeg kompresiran u blokove se u nekim dijelovima svijeta koristi kao materijal za gradnju objekata, npr. [[iglu]] (snježne kuće). |
|||
== Vanjske poveznice == |
|||
{{commonscat|Snow}} |
|||
* [http://www.scientificjournals.org/journals2007/articles/1118.pdf Snowpack energy and mass balance] |
|||
* [http://www.unep.org/geo/geo%5Fice/ United Nations Environment Programme: Global Outlook for Ice and Snow] |
|||
* [http://www.sciencebits.com/SnowAboveFreezing Snow at above freezing temperatures] |
|||
<!-- Ovo je sasvim dovoljan broj hiperveza za ovaj članak --> |
|||
[[Kategorija:Meteorologija]] |
|||
Verzija na datum 27 april 2020 u 11:26
Snijeg (ijek.) ili sneg (ek.), oborina u krutom stanju. Nastaje sublimacijom vodene pare u obliku razgranjenih heksagonalnih kristala i zvjezdica, koji su često pomiješani s jednostavnim ledenim kristalima.
U meteorologiji se smatra snježnim onaj dan kada je bar polovica vidljivog tla pokrivena snježnim pokrovom. Snijeg je loš vodič topline; između pojedinih kristala snijega ima zraka koji štiti tlo od prejakog pothlađivanja, a zimske usjeve od smrzavanja.
Opis
Tijekom padanja iz oblaka prema tlu, kristalići se međusobno sudaraju, spajaju, razbijaju, djelomično tope ili spajaju s kišnim kapima pa to sve utječe na konačan oblik snježne pahuljice. Iz tog razloga je snijeg koji pada najčešće nepravilnog oblika. Između kristala i pahuljica nalaze se praznine ispunjene zrakom. Kad snijeg padne na tlo, zrak ostaje zarobljen između kristala. Zvuk ovisi o temperaturi, ali i o strukturi snijega. Tada dolazi do loma ledenih kristala kroz koje onda izlazi zrak.
Većina pahuljica ima promjer oko 1 cm. No, pod određenim okolnostima mogu nastati i pahulje veće od 5 cm u promjeru. Za to su potrebne temperature zraka oko nule, lagani vjetar i nestabilna atmosfera uz usmjereno strujanje tekućina i plinova.
Pojava
Snježne padaline ovise od doba godine i lokacije, koja uključuje geografsku širinu, nadmorsku visinu i druge faktore koji općenito utječu na vremenske prilike.
Neke planine, od kojih i neke blizu ekvatora, imaju stalni snježni pokrivač na vrhu. Obrnuto, mnogi dijelovi Arktika i Antarktika imaju malu količinu snježnih padalina, uprkos velikoj hladnoći.
Rekreacija
Vrste rekreacije za koje je neophodan snijeg:
- mnogi zimski sportovi poput skijanja, sankanja i drugih sportova
- pravljenje snjegovića ili kula od snijega
- grudvanje
Na mjestima gdje je dovoljno hladno, ali nema padalina, moguće je koristiti snježne topove za dovoljnu količinu snijega za zimske sportove.
Snijeg kompresiran u blokove se u nekim dijelovima svijeta koristi kao materijal za gradnju objekata, npr. iglu (snježne kuće).
