Autoput – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
|||
Red 1: | Red 1: | ||
[[Datoteka:Motorway_Sweden,_Switzerland_and_Italy.svg|thumb|200px|Znak »autocesta« označuje mjesto odakle počinje autocesta.]] |
[[Datoteka:Motorway_Sweden,_Switzerland_and_Italy.svg|thumb|200px|Znak »autocesta« označuje mjesto odakle počinje autocesta.]] |
||
[[Datoteka:E-661 highway.png|thumb|300px|Autocesta kraj Gradiške (BiH).]] |
[[Datoteka:E-661 highway.png|thumb|300px|Autocesta kraj Gradiške (BiH).]] |
||
'''Autoput''' ili '''autocesta''' (auto[mobil] + put, cesta), [[cesta]] isključivo namijenjena prometovanju velikoj količini [[motorna vozila|motornih vozila]] sa visokim brzinama. Prvenstveno služi prometu na daleke udaljenosti i posjeduje najveću propustnu moć zbog čega se vodi kao cesta prvog reda. |
'''Autoput''' ili '''autocesta''' (auto[mobil] + put, cesta), [[cesta]] isključivo namijenjena prometovanju velikoj količini [[motorna vozila|motornih vozila]] sa visokim brzinama. Prvenstveno služi prometu na daleke udaljenosti i posjeduje najveću propustnu moć zbog čega se vodi kao cesta prvog reda. |
||
Red 73: | Red 72: | ||
</gallery> |
</gallery> |
||
== |
== Povezano == |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
== Eksterni linkovi == |
== Eksterni linkovi == |
||
{{Commonscat|Controlled-access highways}} |
|||
* [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2004/2021.htm Zakon o sigurnosti prometa na cestama], ''Narodne novine'' (RH) |
* [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2004/2021.htm Zakon o sigurnosti prometa na cestama], ''Narodne novine'' (RH) |
||
[[Kategorija: |
[[Kategorija:Autoputevi| ]] |
||
[[Kategorija:Vrste cesta]] |
[[Kategorija:Vrste cesta]] |
||
[[Kategorija: |
[[Kategorija:Putevi]] |
Verzija na datum 4 juli 2019 u 09:09
Autoput ili autocesta (auto[mobil] + put, cesta), cesta isključivo namijenjena prometovanju velikoj količini motornih vozila sa visokim brzinama. Prvenstveno služi prometu na daleke udaljenosti i posjeduje najveću propustnu moć zbog čega se vodi kao cesta prvog reda.
Na autoputu vlada pravilo neprekinutih tokova i iz tog razloga ne postoje raskrsnice na istoj visini sa drugim vidovima saobraćaja. Obično posjeduje dva smjera sa najmanje dvije trake. Smjerovi su ogradom fizički odvojena jedni od drugih, dok se prikljućenje ili napuštanje vrši na predviđenim trakama za ubrzavanje ili usporavanje. Najniža brzina, ukoliko neoznačena, iznosi 80 km/h. Za potrebe punjenje goriva, popravka vozila, kupnje hrane ili odmaranja putnika su u određenim razdaljinama izgrađene benzinske prodavnice, tehničke radionice i odmarališta.
U mnogim zemljama Evrope se korištenje autoputa mora platiti. U Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji i Srbiji se plaća putarina čiji iznos zavisi od pređene razdaljine, dok se za Sloveniju mora kupiti vinjeta, koja se lijepi na vozilo.
Autoputevi su postali važan dio transportne infrastrukture za svaku zemlju, jer omogućuju brže i sigurnije povezivanje ljudi te veču i jeftiniju razmjenu robe.
Autoputna mreža
Povezani pojedinačni autoputevi zajedno čine mrežu autoputeva, koja se može protezati i preko državnih granica. Evropa, Sjeverna Amerika i u neke azijatske države imaju veoma guste autoputne mreže. U Africi, Australiji i južnoj Americi je izgradnja mreže tek na početku pa se autoputevi mogu samo naći u blizini velikih gradova. Razlozi za to su manjak financijskih sredstava, niska gustoća prometa u ruralnim sredinama i velike razdaljine među gradovima.
Boje prometnih znakova
U skoro svim zemljama imaju znakovi ili plavu ili zelenu boju.
Zeleni prometni znakovi |
Plavi prometni znakovi |
Autoceste u svijetu
-
Autocesta u Austriji
-
Autocesta u Belgiji
-
Autocesta u Francuskoj
-
Autocesta u Italiji
-
Autocesta u Nizozemskoj
-
Autocesta u Njemačkoj
-
Autocesta u Španjolskoj
-
Autocesta u Švedskoj
-
Autocesta u Čileu
-
Autocesta u Kanadi
-
Autocesta u SAD-u
-
Autocesta u Kini
Povezano
Eksterni linkovi
- Zakon o sigurnosti prometa na cestama, Narodne novine (RH)