Pasulj – razlika između verzija
m Vraćene izmene korisnika 81.18.55.211 na poslednju izmenu korisnika Biologinja |
|||
Red 38: | Red 38: | ||
[[en: Common bean]] |
[[en: Common bean]] |
||
[[es:Phaseolus vulgaris]] |
[[es:Phaseolus vulgaris]] |
||
Dejan Mlade |
|||
[[fr:Haricot commun]] |
[[fr:Haricot commun]] |
||
[[hu:Veteménybab]] |
[[hu:Veteménybab]] |
Verzija na datum 27 septembar 2009 u 03:57
Pasulj ili grah (Phaseolus vulgaris) jednogodišnja biljka iz porodice mahunarki je poreklom iz Južne Amerike. U Evropi se spominje 1542. Kultivisanjem je odnegovano 70 vrsta pasulja, sa vegetacijom od 70-90 dana, spada u red povrtnog bilja visoke biološke vrednosti.
Opis
Hranljiva vrijednost
Pasulj ima izuzetnu kaloričnu vrednost (100 grama pasulja ima 143 kilokalorija) ali i sve druge neophodne biološke materije: belančevine (26%), ugljene hidrate (52%), masti (2,1%), lecitin, kalijum, kalcijum, fosfor, gvožđe.
Ljuska pasulja je bogata pektinom i drugim teško probavljivim sadržajima te se ne preporučuje osobama sa želudačnim, crevnim i drugim smetnjama.
Ljekovito djelovanje
Pasulj, a naročito njegove mahune imaju i lekovita svojstva. Mahune bez semena su oprobano sredstvo za smanjivanje šećera u krvi, a dobre su i protiv upale bubrega i mokraćnog mehura. Stablo, list i cvet su pouzdan diuretik. Zahvaljujući kombinaciji vlakana i folne kiseline štiti od moždanog udara i bolesti srca i debelog creva.
Sazreva u jesen. U vegetarijanskoj kuhinji pasulj je veoma popularan, jer se njegovom upotrebom nadoknađuje nedostatak belančevina.